Ustavni sud odbacio je prijedlog udruge koja je prije 26 godina tražila da se postojeći zakon koji regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim, zatraživši istodobno od Hrvatskog sabora da u roku od dvije godine donese novi zakon koji regulira ovo osjetljivo pitanje.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je da je Ustavni sud na sjednici 21. veljače odbacio zahtjev za ocjenu ustavnosti podnesen prije 26 godina i od Hrvatskog sabora zatražio da u dvije godine donese novi zakon.
Pri donošenju novog zakona Sabor treba voditi računa o tome da postojeći Zakon "sadrži određene institute koji više ne postoje u hrvatskom ustavnom poretku" te da je od donošenja Ustava 1990. izgrađen potpuno novi pravni i institucionalni okvir zdravstvenog, socijalnog, znanstvenog i obrazovnog sustava.
Također, zakonodavac u ovom zakonu mora odrediti edukativne i preventivne mjere "tako da prekid trudnoće bude izuzetak", stoji u sažetku odluke Ustavnog suda.
Za ovo rješenje glasovalo je 12 od 13 sudaca, a jedini koji je glasovao protiv bio je Miroslav Šumanović koji je, između ostalog, rekao da ovaj zakon nije potrebno samo formalno, već i suštinski uskladiti s Ustavom te da je dužnost države da zaštiti pravo na život nerođenog bića. On je predložio da se zakon ukine s odgodnim učinkom i donese novi.
Šeparović je rekao da brojni međunarodni dokumenti štite pravo na život svih osoba kao temeljno ljudsko pravo. Međutim, ne daju odgovor na pitanje kad počinje život, odnosno kad nerođeno biće postaje osoba, dodao je.
Većina europskih zemalja dopušta prekid trudnoće na zahtjev, uz različita ograničenja. Irska, na primjer, dopušta prekid samo zbog ugroženosti života.
– Malta i Andora ne dopuštaju nikakav prekid trudnoće, dakle, imaju apsolutnu zabranu – rekao je Šeparović.
– Ustavni sudovi jedinstveni su i dosljedni u stajalištu da odgovor na pitanje kad počinje život nije u nadležnosti Ustavnog suda, već zakonodavca – rekao je Šeparović.
– Osporeni zakon neosporno nije usklađivan s Ustavom, ali RH je u načelu prihvatila propise i akte SFRJ i SRH do donošenja novih zakona, odnosno usklađivanja s vlastitim pravnim poretkom – rekao je Šeparović.
– S obzirom na to da osporeni zakon formalno nije usklađen s Ustavom, Ustavni sud naložio je Saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon – zaključio je Šeparović. U novom zakonu trebaju biti određene edukativne i preventivne mjere tako da prekid trudnoće bude izuzetak.
Šeparović je na pitanje novinara rekao da ne smatran da postoji ustavno pravo na pobačaj ni ljudsko pravo na pobačaj te da o tome ne govore ni hrvatski Ustav ni Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava. Šeparović je također rekao da je nedopustivo da je predmet stajao na Ustavnom sudu 26 godina
– Sad smo ocijenili da je hrvatsko društvo sazrelo za tu odluku i da se ta odluka treba donijeti – rekao je.
Sabor nakon ove odluke ne može donijeti zakon koji bi zabranjivao prekid trudnoće, eventualno može donijeti neki drugi periodni model, tako da ta zabrinutost nije osnovana – rekao je također Šeparović odgovarajući na pitanja novinara.
Šeparović je rekao da će do ljeta, a možda i prije, riješiti i pitanje zakona o konverziji švicaraca, a radi se i na Zakonu o lokalnim izborima, takozvanom "lex Vlahušić".
Tzv. zakon o pobačaju, službenog naziva Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, donesen je još 1978. a njegovu ocjenu ustavnosti 1991. zatražila je udruga Hrvatski pokret za život i obitelj. No, ni jedan saziv Ustavnog suda do sada se nije upustio u odlučivanje o ovom zakonu.
Na zahtjevu za ocjenom ustavnosti od pretprošle je godine intenzivno radila skupina na čelu sa zamjenicom predsjednika Ustavnog suda Snježanom Bagić.
>> Ustavni sud ovaj tjedan objavljuje odluku o pobačaju
>> Stier: Nećemo mijenjati zakon o pobačaju
Zanimljivo. Za ubojstvo nerođenog djeteta su uglavnom svi koji su se rodili...