Ovo je bio očekivani epilog jer je štošta upućivalo na to, a naročito podjela među sucima. Jedini koji je ozbiljno ušao u cijeli proces jest predsjedavajući sudskoga vijeća, francuski sudac Jean Claude Antonetti. On se jedini držao prava i činjenica, dok su druga dvojica sudaca odavno iskazala svoj stav i pokazala da ih činjenice ne zanimaju. Posebno je važno što je Antonetti više puta napominjao da je vijeće odlučilo većinom glasova uz njegovo suprotno mišljenje.
Upravo je to “suprotno mišljenje” naglasio i utvrđujući udruženi zločinački pothvat i to je osnova da se u žalbenom postupku ta teza sruši. I da u konačnici presuda, kao i visina kazni za šestorku, bude znatno manja.
>> PRESUDE U HAAGU: 111 godina zatvora hrvatskoj šestorci!
Neke od teza haaških sudaca naprosto ne stoje ni zbog činjenica. Naročito da se Herceg Bosna željela priključiti Hrvatskoj. Herceg Bosna utemeljena je 18. studenoga 1991., a samo dva mjeseca kasnije, 25. siječnja 1992., isti oni zastupnici koji su utemeljili Herceg Bosnu u Skupštini BiH glasali su za referendum o odcjepljenju BiH iz Jugoslavije i time utrli put samostalnosti te zemlje. Bez njihovih glasova to ne bi bilo moguće.
Također, u točki 5. u statutu Herceg Bosne stoji da će Herceg Bosna priznati i podržati svaku legitimnu i legalnu vlast u BiH. Sve ovo jasno kaže da Herceg Bosna nije imala namjeru komadati zemlju, već naprotiv, da ju je svojim utemeljenjem sačuvala od raspada.
>> Sve o presudi čitajte u našem specijalu
