Dalmacija je opet u plamenu. Jučerašnji dan za hrvatske vatrogasce bio je najzahtjevniji u dosadašnjem dijelu protupožarne sezone, ali stanje na terenu, nažalost, kazuje da ih najteži posao tek čeka. Razvoj situacije na požarištima u Dalmaciji te u dalmatinskom zaleđu svakog se ljeta odvija po sličnom scenariju: požari buknu istodobno na više različitih lokacija, a najčešće u najnepovoljnijim vremenskim uvjetima, odnosno s pojavom bure ili juga koji uvelike otežavaju posao vatrogasnim snagama i potpomažu brzo širenje fronte opožarenog područja. Uz aktivne požare na području Skradina i Tučepa s kojima se vatrogasci bore od ponedjeljka,u popodnevnim satima izbili su požari na području Marina – Vrsine (Splitsko-dalmatinska županija) i kod Pakoštana (Zadarska županija).
Jučer je najveći angažman zabilježen na požarima na području Skradina, Smokovića i Tučepa. U skradinskom zaleđu već dva dana traje borba s vatrenom stihijom, iako je požar preksinoć stavljen pod kontrolu. Zbog promjene smjera vjetra vatra se razbuktala na jednom dijelu i požar se širi sjeveroistočno. U gašenju zasad sudjeluju dva kanadera, 106 vatrogasaca i 36 vozila. – Opožarena površina veća je od 1000 hektara, kazao nam je Volimir Milošević, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Šibenik.
Sa šefom šibenskih vatrogasaca o stravičnoj statistici opožarenih područja na području Hrvatske, kao i o strategiji obrane od požara razgovarali smo točno prije godinu dana, nakon što je ugašen najveći prošlogodišnji požar u Grebaštici kraj Šibenika, gdje je pod orkanskim jugom u samo desetak minuta vatra "pregazila" brdo Jelinjak. Požar je planuo na isti datum kao godinu prije u Raslini, također u blizini Šibenika, a proširio se preko magistrale na područje Jadrije i vodičke obilaznice.
VEZANI ČLANCI:
Ni za jedan od tih požara uzrok nije utvrđen, pa iako je Hrvatska prošle godine prvi put pokrila cijelo priobalje kamerama, dronovima i ljudstvom Hrvatskih šuma u osmatračnicama, nije pokriveno dalmatinsko zaleđe. Na taj problem već dugo upozorava i šef Hrvatskih šuma Nediljko Dujić koji nam je kazao kako je to iduća faza na kojoj će se raditi.
No dok se novi sustav ne uspostavi te dok nam ne stignu dva nova kanadera vrijedna 105 milijuna eura koje nabavljamo novčanim sredstvima EU, uz rok isporuke u sljedećih pet godina, Hrvatska trpi silnu materijalnu štetu, a nažalost gubi i ljudske živote – u mirnodopsko vrijeme, nakon Domovinskog rata, u intervencijama su poginula 23 vatrogasca, a još 22 vatrogasaca poginula su na intervencijama u ratu.
>>> FOTO Pogledajte strašne prizore: Požari diljem Dalmacije, vatrogasci se bore sa stihijom
Višestruko se godinama povećava broj požara, ali prave razmjere katastrofe pokazuju podaci o opožarenoj površini. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, već u siječnju 2024. zabilježeno je povećanje broja požara od 173,68% u odnosu na siječanj 2023., dok je broj požara u veljači bio 37,10% veći u odnosu na veljaču 2023. godine. Broj požara na priobalnom i kraškom području koje obuhvaća sedam priobalnih županija povećan je 37,61%, u kontinentalnom dijelu 111,76%, dok je porast broja požara u za cijelo područje Republike Hrvatske povećan za 55,24%.
Još je više rasla procijenjena opožarena površina. Tako je na području 7 priobalnih županija zabilježen rast od 633,14%, u kontinentalnom dijelu 790,14%, a rast u odnosu na 2023. za području cijele zemlje iznosi 701,44%. U cijeloj 2023. godini u Republici Hrvatskoj zabilježeno je 3013 požara raslinja s ukupno procijenjenom opožarenom površinom od 5251 ha, dok je vrijednost procijenjene opožarene površine samo u prva dva mjeseca tekuće godine dosegnula čak 95,24% procijenjene opožarene površine u odnosu na prošlu godinu.
>>> FOTO Heroine u akciji! Pogledajte vatrogaskinje u borbi protiv strašnog požara
Ma puka slučajnost, to je zbog klimackih promjena, pitajte Faktograf.