Mislio sam da pravna država barem malo funkcionira, da se zakoni moraju poštivati, ali nema pravde, kazuje 30-godišnji Mihael Brkanac iz Gušća pokraj Siska. Zbog duga mu je blokiran bankovni račun, a jedini prihod na njemu je naknada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koja spada u zaštićeno primanje.
– Jedino od toga živimo – kaže Mihael, suprug i otac dviju malih djevojčica. Prije sedam mjeseci dobio je otkaz s radnog mjesta na kojem je proveo šest godina.
Za školovanje 1.600 kuna
Kako je mislio da ima stalan posao, podignuo je kredit, a kad je ostao bez posla, dug je iznosio 5.000 eura.
– Razumijem da dio novca treba ostaviti na računu zbog ovrhe, ali ovo je zaštićeno primanje koje mi nisu smjeli blokirati. Želim upozoriti na nepravdu – poručuje Mihael. Inače prima naknadu za nezaposlene, no trenutačno je u programu prekvalifikacije u organizaciji HZZ-a, pa prima mjesečnu naknadu od 1.600 kuna i putne troškove za školovanje. Po zanimanju je stolar, a educira se za ugostiteljskog poslužitelja.
– Ovo je primanje zaštićeno po osnovi stipendije i pomoći đacima i studentima, pa ne razumijem kako je moglo biti blokirano. Službenica u Zagrebačkoj banci dala mi je papirić na kojem piše kako će sve uplate koje nisu programski prepoznate biti predmet ovrhe. Piše i kako osoba treba otvoriti poseban račun na koji će sjedati zaštićene uplate. To sam i učinio, ali prekasno, jer prošla je već blokirana – očajava Mihael.
Otvoriti poseban račun
Iz Zagrebačke banke poručuju da zakonski nije obavezno da banka prepoznaje i isplaćuje zaštićena primanja s blokiranih računa.
– Ne postoje identifikatori na temelju kojih bi banke odmah pri uplati mogle prepoznati primanja koja zakonski mogu biti zaštićena od ovrhe. Stoga treba otvoriti posebne račune za isplatu. Banka je dužna prijavljivati priljeve po blokiranim računima Fini te obavlja nalog prisilne naplate. M. Brkanac može tražiti povrat zaštićenog primanja od ovrhovoditelja kojem su sredstva uplaćena – kažu iz Banke.