Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade bio je prijedlog državnog proračuna za iduću te projekcijama za 2024. i 2025. godinu, s pratećim prijedlogom financijskih planova izvanproračunskih korisnika i analitičkim prikazom potprojekata planiranih unutar proračunskih aktivnosti i projekata, koji se financiraju iz sredstava Europske unije. Uvodno se na sjednici obratio premijer Andrej Plenković.
- Proračun donosimo u novim okolnostima, kada je cijeli svijet obilježen posljedicama nekoliko kriza. Još osjećamo posljedice COVID krize, ruske agresije na Ukrajinu - naveo je Plenković.
- Po meni, glavna razlika ovog proračuna je što je prvi koji će se odnositi na vrijeme kada će Hrvatska biti članica europodručja i Schengena - dodaje.
- Naša projekcija rasta u ovoj godini od 5,7 je dobra i skromnija u odnosu na ono što o nama govore međunarodne ekonomske financijske institucije i agencije. Na to možemo biti ponosni i na 2022. gledati kao na godinu koja nam daje mogućnost da u iduću uđemo spremni - ističe.
- Mi smo uvijek u procjenama bili konzervativni, a na kraju smo stvarali kontekst za veći gospodarski rast. Planiramo imati viši rast u 2024. i 2025. i na taj način vidimo da će godina pred nama biti prijelazna i specifična u pogledu rasta - rekao je.
- U godini pred nama vodit ćemo računa o tri bitna aspekta. Prvo, da i ovaj proračun bude proračun za ublažavanje posljedica krize s kojima smo suočeni. Proračun ima za cilj očuvati gospodarski rast i razvoj. Proračun će omogućiti sigurnost građanima, nastavak rasta mirovina i plaća... - naveo je.
Ministar Marko Primorac predstavio je Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.
- U 2023. predviđa se usporavanje gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Realni rast BDP-a iznosit će 0,7%, biti će ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati negativan. Najznačajniji doprinos rastu trebao bi doći od državne potrošnje i investicija. Inflacija bi u 2023. trebala usporiti na 5,7% - navodi.
- Na tržištu rada se u 2023. ipak ne očekuju izraženija negativna kretanja, dijelom pod utjecajem kroničnog manjka ponude radnika pa će tako broj zaposlenih zabilježiti blago povećanje, dok će se stopa nezaposlenosti zadržati na ovogodišnjoj razini - dodaje ministar.
Snažniji gospodarski rast, kako je istaknuo, očekuje se nakon 2023. godine s projiciranim gospodarskim rastom od 2,7%, odnosno 2,6% u 2024. i 2025. godini. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2023. godini planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, što je 9% više u odnosu na plan za 2022. godinu. U 2024. projicirani su u iznosu od 24,8 milijardi eura, a u 2025. godini u iznosu od 25,8 milijardi eura.
U 2023. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirali su u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8% ili 2,1 milijardu eura više u odnosu na tekući plan za 2022. godinu. U 2024. godini ukupni rashodi projicirani su na razini od 25,6 milijardi eura. U 2025. projiciraju se na razinu od 25,9 milijardi eura.
Povećanje rashoda proračuna, kako navodi Primorac, odražava politike Vlade usmjerene na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera, nastavak obnove od potresa, investicijske razvojne projekte uključujući ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva, jačanje obrambenih sposobnosti i sigurnosti te solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize.
Povećanje rashoda u iznosu od 2,1 milijardu eura u 2023. godini rezultat je povećanih izdvajanja za rashode za zaposlene (456,7 milijuna eura), socijalnu skrb i održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera, transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (74,8 milijuna eura), nastavak obnove od potresa (270,8 milijuna eura), investicijski projekti uključujući ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, zelena i digitalna tranzicija gospodarstva, jačanje obrambenih sposobnosti i sigurnosti (vojska i policija 86,9 milijuna eura), diverzifikacija dobavnih pravaca u energetici (izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala, 75 milijuna eura).
Značajno izmijenjen makroekonomski kontekst jedna je, kako se navodi na Vladi, od ključnih odrednica Državnog proračuna 2023. Naime, izgledi za sljedeću godinu znatno su nepovoljniji i neizvjesniji. Proračun je usmjeren na očuvanje gospodarskog rasta i zaposlenosti, ali istovremeno ne smije djelovati inflatorno.
On sadrži i protukrizne elemente - zaštitu najranjivijih, uz snažnu redistributivnu ulogu države, što uključuje i financiranje različitih mjera koje omogućavaju pomoć najugroženijim građanima i poduzetnicima. Riječ je o ukupnom trošku mjera od 643,2 milijuna eura.
Proračun se donosi u izmijenjenom vanjskopolitičkom i geoekonomskom kontekstu. Intenzivnija je aktivnost države u ulaganja, prije svega u energetsku infrastrukturu, obrambenu sposobnost te zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva. Proračun je, navodi se dalje, održiv, otporan i osigurava preduvjete za poticajnije okruženje i demografsku obnovu zemlje.
To je tako, kada uporno odbijamo reforme tipa onih koje je napravila Irska, nećemo imati niti rast tipa Irske, niti povećanje broja stanovnika, niti povećanje standarda... Vidimo da su i dalje uhljebi najbitnija stavka u državi, šteta što njih ne možemo izvesti, nije baš neka potražnja niti vani za njima. Bitno je da nam guraju novi porez, sve da bi se uhljebi namirili. Zapravo kada su političarima usta puna socijale, tranzicija i sl. uhljebi trljaju ruke...