Premda su u ovo doba godine vrućina i sparina uobičajene, dosadašnji dio ljeta diljem je Hrvatske među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja, a unatoč osvježenju početkom sljedećega tjedna - i kolovoz će vrlo vjerojatno biti iznadprosječno topao. Sudeći prema dugoročnim prognozama - i jesen, piše Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a.
Iako "veza" iz naslova nije pravilo - ove nam se godine upravo to događa. Proljeće - prema klimatološkom računanja od 1. ožujka do 31. svibnja - po ocjenama klimatologa DHMZ-a bilo je većinom "hladno", ponegdje i "vrlo hladno", kakvo mjestimice nije bilo u posljednjih čak i tridesetak godina. Štoviše, na mnogobrojnim je hrvatskim meteorološkim postajama bilo među 20 najhladnijih u povijesti mjerenja. Uslijedio je lipanj, koji kao da je želio nadoknaditi manjak topline - i potvrditi dugoročne prognoze za ljeto - pa je bio većinom "vrlo topao" i "ekstremno topao" - jedan od u većini Hrvatske 5 najtoplijih u povijesti, pri čemu je na nekim meteorološkim postajama izmjerena rekordna najviša dnevna temperatura zraka za te postaje u lipnju.
Novi srpanjski rekord od 42 °C u Goveđarima na Mljetu klimatolozi DHMZ-a tek trebaju potvrditi, kao i ponavljanje rekordnih 38,7 °C u Makarskoj, te znatno manje važne, ali zanimljive rekorde na pojedine nadnevke - primjerice, u Splitu je ovogodišnji 8. srpnja bio najtopliji u usporedbi s ostalima od 1948. godine, a u Zagrebu se to dogodilo s 13. i 30. srpnja.
No, već sada se može zaključiti kako je srednja srpanjska temperatura zraka diljem Hrvatske bila iznadprosječno visoka, i to većinom za 1 do 3 °C viša od klimatološkog prosjeka iz trenutačno važećeg razdoblja od 1981. do 2010. godine. Stoga će klimatološke ocjene biti uglavnom "toplo" i "vrlo toplo", ponegdje možda i "ekstremno toplo". Pritom će, nakon detaljnije provjere podataka i analize, ponegdje ovaj srpanj vjerojatno biti 4. najtopliji u povijesti, primjerice na Zavižanu, te u Osijeku i Splitu, a na postaji Zagreb Maksimir i "brončani" na listi najtoplijih - odmah iza onih 2012. i 2015. godine. Srednja temperatura zraka od 1. lipnja do 31. srpnja ponegdje je još iznimnija! U Osijeku i Zagrebu čak i rekordna! Pri čemu valja spomenuti kako podaci u Maksimiru postoje od 1949. godine, a u Osijeku čak od 1899.! U Gospiću pak od 1873. - a ovogodišnje je razdoblje lipanj-srpanj drugo najtoplije, odmah iza istoga 2003. godine.
Iznadprosječno topla i jesen?!
Dugoročne prognoze daju veliku vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, i to ne samo u kolovozu, nego i tijekom jeseni - koja prema klimatološkom računanju traje od 1. rujna od 30. studenoga. Ali naravno, to ne znači da će svi dani i tjedni biti topliji od prosjeka - za očekivati je i barem povremena hladnija razdoblja. Također, ne smije se zaboraviti kako je riječ o mjesečnim i sezonskim prognozama, koje su znatno manje pouzdane od onih kratkoročnijih. Uostalom, one za proljeće mnoge koji ih prate prilično su razočarale...
Razočaravajuće su i dalje prognoze oborine, posebice onima koji žude za njihovom preciznošću u vremenu i prostoru, čak i više dana, pa i sati unaprijed. A pogotovo više tjedana i mjeseci. No, ako se razumije njihova "lokalnost", tada ne treba čuditi kako će srpanj zbog ukupne mjesečne količine oborine ponegdje dobiti klimatološku ocjenu "sušno", primjerice u Komiži, gdje je palo samo pola litre kiše po metru kvadratnom, ali i "ekstremno kišno", kao primjerice u Senju, gdje je samo poneka litra nedostajala do novog srpanjskog rekorda..., piše Vakula.
Video: Evo kako rashladiti automobil tijekom ljetnih vrućina
Vakuli bi najbolje bilo da nakon svake prognoze ode na ispovijed zbog lažnih prognoza. Nema čovijek pojma.