Meteorolog Zoran Vakula gostovao je danas na Večernji TV-u gdje je otkrio kakvo nas vrijeme očekuje.
Ljeta i zima imaju veće odstupanje u temperaturi nego proljeća i jeseni. Ovaj svibanj bit će među deset najtoplijih u povijesti mjerenja. Neprijeporan je porast srednjogodišnje i srednjosezonske temperature zraka, rekao je Vakula. Dodao je kako je ovaj svibanj u Zagrebu četvrti po broju dana s temperaturama višima od 29 stupnjeva Celzijusa, takvih je bilo šest, a više ih je bilo još samo 1958. I vrućih dana više je od uobičajenog. No, događaju se, napomenuo je, i valovi hladnog zraka kakav ćemo imati i ovog vikenda.
Kontinentalni dio Hrvatske suočit će se nakratko s povratkom u jesen nakon ljetnog ugođaja, s temperaturama do maksimalno 18 ili 19 stupnjeva. Nažalost, moguća su nevremena, pa i tuča, poput one prije nekoliko dana, već danas poslijepodne u Međimurju, Zagorju i Podravini. Dobra je okolnost što će glavnina tog poremećaja ići po noći kad je niža temperatura. S današnje vrućine od 30 stupnjeva strmoglavit ćemo se sutra za oko 15 stupnjeva, što je šok za organizam. Nakon toga slijedi povratak visokih temperatura idućeg tjedna, kad su moguće temperature i više od 30 stupnjeva.
Cijelu snimku razgovora pogledajte ovdje!
Toplinski valovi djeluju na zdravlje, a mogu izazvati i smrt. Usporedba podataka iz medicine i meteorologije pokazala je se da pojedini pragovi temperatura povećavaju vjerojatnost od toplinskog stresa organizma, što opet ovisi od područja do područja. U Kninu su, na primjer, ljudi navikli na visoke temperature od 37 stupnjeva, ali nisu ljudi u Zagrebu. Za svako područje postoje posebni pragovi. I vlaga igra ulogu, pa što je veća sparina, to je ljudima neugodnije. Na osjet ugode uz temperaturu i vlagu utječe i vjetar.
Kakvo nas ljeto očekuje?
– Prema svim pokazateljima, vjerojatno će i ovo ljeto biti iznadprosječno toplo i imat ćemo vruće ljeto. Od 98 do 100 posto je vjerojatnost da će temperatura zraka u pojedinim dijelovima Hrvatske biti viša od prosjeka. Ovo će biti jedno od vrućih ljeta – rekao je.
To ne znači da neće biti i hladnijih valova poput ovog koji dolazi ovog vikenda.
– Njihova učestalost i duljina tijekom ljeta neće biti tako izražene da bi poništile razdoblja s iznadprosječno visokim temperaturama. Što se tiče oborina, prognoza je tu puno teža od prognoze temperature, i događa se više pogrešaka u prognozi, pogotovo za ljetne pljuskove lokalnog karaktera.
– Prognoza upućuje na povećanu vjerojatnost da će i ovo ljeto biti sušno, s manje oborina od prosjeka. Poljoprivrednici bi mogli imali problema sa sušom ako ne navodnjavaju, a na otocima bi moglo biti problema s nedostatkom vode – napomenuo je Vakula.
Meteorologija se studira na Geofizičkom odjelu Prirodoslovno matematičkog fakulteta, znači teže ne može... Nisu zaposleni na HRT nego na DHMZ.