Razoran potres 29. prosinca prošle godine teško je oštetio oko 8000 objekata, a crvenu naljepnicu dobila su dodatna 4284 objekta, od kojih će većina trebati potpunu obnovu. To su brojke nakon što su statičari pregledali tri četvrtine od 48.805 objekata čiji su vlasnici prijavili štetu na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba. Za pregledavanje je ostalo još 12.000 objekata pa će bilanca štete biti i veća. I mnoge zgrade i kuće sa zelenom naljepnicom morat će na neke popravke.
Važno je napomenuti da je riječ o stambenim i gospodarskim te o javnim objektima, pri čemu se stambena zgrada vodi kao jedan objekt. Primjerice, crvenu naljepnicu kao trajno neupotrebljiv objekt u Sisku ima stambena zgrada sa 146 stanova, a vodi se kao jedan objekt. Zagrebački potres iz ožujka 2020. završio je s oko 25.000 oštećenih objekata, ovaj iz prosinca imat će ih zasigurno dvostruko više. A obnova nije ni počela.
>> VIDEO Petrinja: Život u kontejnerskom naselju na Sajmištu dva mjeseca nakon potresa
Naknade za oštećene
Za razliku od zagrebačkog potresa, za onaj na Banovini prikupljanje i predaja zahtjeva za obnovu mnogo su jednostavniji. Dovoljno je samo ponijeti osobnu iskaznicu u privremene odjele Ministarstva graditeljstva koji su otvoreni na Banovini, a zabačena sela obilaze i mobilni timovi. Vlasnici ne moraju skupljati dokumentaciju jer je u Ministarstvu vade iz svojih baza, gruntovnice i katastra. Od 20. veljače, kad se s tim počelo, do sada je Ministarstvo primilo već više tisuća zahtjeva za obnovom te 500-tinjak za rušenjem. No, tu se, za sada, stalo.
Naime, od svih pristiglih zahtjeva nije obrađen još ni jedan. Iz Ministarstva napominju da će način obnove i gradnje uništenih objekata biti određen tzv. drugim programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom koji je još u fazi izrade. Bez njega nema obnove jer će njime biti reguliran primjerice postupak uklanjanja objekata, obnavljanja, obavljanja gradnje zamjenskih kuća i stručnog nadzora. Sve su to elementi koji se moraju naći u javnoj nabavi za radove na obnovi.
– Proces je sljedeći. Građani daju zahtjev, taj zahtjev dođe službeniku Ministarstva, on to u upravnom postupku obrađuje i donosi odluku. Kad donese odluku, šalje je građaninu i u Fond za obnovu koji će, nakon žalbenog razdoblja, raspisati javnu nabavu za obnovu, rušenje ili gradnju. No, ni Fond za obnovu ni jedan građanin nisu dobili još ni jednu odluku – kaže nam ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić.
>> VIDEO Ministar Darko Horvat o jednostavnijoj proceduri prijave za obnovu
Upravo će taj Fond u obnovi imati glavnu ulogu, preko njega će ići sva javna nabava, no to je samo provedbeno tijelo. Zahtjevi za obnovom sada se gomilaju u Ministarstvu, a za to vrijeme Fond je raspisao natječaje za usluge projektiranja i izrade elaborata.
– Mi sad čekamo, ako nam pošalju 30 odluka o rušenju, bit će javna nabava 30 rušenja, ako pošalju 3000 odluka za obnovu, bit će natječaj za 3000 objekata. Mi smo spremni, prilagodit ćemo se svemu kako bude dolazilo iz Ministarstva. No, i dalje čekamo – dodaje Vanđelić i ističe da javna nabava za obnovu nije moguća bez tog drugog programa mjera obnove.
Dok se to čeka, Fond za obnovu isplaćuje naknade za oštećene objekte iz zagrebačkog potresa. One nemaju veze sa Zakonom o obnovi nego je riječ o naknadama za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice, na temelju javnog poziva koji je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo u lipnju lani. Na web stranicama Fonda za obnovu navedena je svaka isplata, a do sada ih je 301 u ukupnom iznosu od 11,244 milijuna kuna.
Bez smještaja još 311 obitelji
Nedavnim izmjenama Zakona o obnovi u nadležnost Fonda za obnovu prešlo je i privremeno zbrinjavanje u montažnim i privremenim objektima. Za sada im je od općina i gradova na Banovini stiglo 311 zahtjeva za zbrinjavanje osoba koje su još bez privremenog smještaja i od idućeg tjedna počinju s ugovaranjem najma za montažne kućice.
– Problem je u tome što Fond solidarnosti EU ne prihvaća kupnju mobilnih kućica kao trošak. Naime, ne može se kupiti mobilna kućica nekome kome će se za godinu-dvije obnoviti kuća. Dobili smo mišljenje Europske komisije da je najam prihvatljiv trošak i raspisali smo natječaj za najam kontejnera na godinu dana, s opcijom produljenja na još godinu. Za to ćemo moći dobiti bespovratna sredstva, sve ostalo je u biti zaduženje – objašnjava Vanđelić.
Tri mjeseca kadrovima nije dovoljno da se izradi dokument , za čiju je izradu dovoljno maksimalno 2 radna dana, ovo je samo pokazatelj stradalnicima kako će ići obnova , a o kvaliteti izvršenih radova, neka se sjete obnove od prijeje 25 godina , s time da je sad situacija još lošija po pitanju korupcije, kvalitete majstora i inženjera . Mora se priznati da je potres na našim područjima stvarno iznenađenje , tko bi ga očekivao, zato nisu ni bili pripremljeni planovi šta , tko , kako, gdje uraditi u slučaju takve nepogode. Država ipak služi samo za ukruške . Ono najviše što me smeta da se ni iz onoga zagrebačkog, ni iz poplava, a tako ni iz ovoga potresa ne čini ništa na uklanjanju nedostataka, nego se čak pojavljuju inovi nedostaci planiranja i organiziranja. Zašto postoje silni inženjeri građevine na državnom koritu osim da potpišu neki dokument i rada u fušu? A tako je i u svim ostalim ministarstvima