Da organizirani kriminal ne poznaje granice te da je lako prilagodljiv, dobro su poznate činjenice, koje je dodatno potvrdila i pandemija COVID-19, koja mjesecima trese cijeli svijet. Mjeseci u kojima je cijeli svijet otišao u karantenu odrazili su se na ekonomiju, no dok se diljem svijeta mnogi poslovi gase, a ljudi ostaju bez posla, kriminalci su se brzo snašli. Možda drogu više ne mogu prodavati preko sitnih dilera na ulici, no zato mogu preko interneta, društvenih mreža, ali i direktnom dostavom na kućnu adresu.
Rekordne zapljene
Na prilagodljivost organiziranog kriminala novonastaloj situaciji upozorio je i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) koji je neki dan u Lisabonu predstavio EU izvješće o drogama za 2020. Riječ je o organizaciji koja se 25 godina bavi problematikom droga, prateći uzroke, posljedice i promjene trendova na tržištu droga, a u izvješću su sintetizirani podaci za 26 zemalja EU te Norveške i Turske. Način praćenja podataka je takav da se u izvješću za 2020. referira na podatke iz 2018., a osim što su se kriminalne skupine lako prilagodile poslovanju u uvjetima koje diktira COVID-19, EMCDDA upozorava i da je kokain nikada nije bio tako dostupan u Europi kao što je sada.
Ističu da je u 2018. zabilježen rekordan broj zapljena kokaina. Bilo je 110.000 zapljena u kojima je europskim policijama u ruke pala 181 tona kokaina. To je najveća zabilježena zapljena te droge, a usporedbe radi, 2017. je u Europi zaplijenjeno ukupno 138 tona. Kokain koji u Europu dobro uhodanim rutama dolazi iz Južne Amerike izuzetno je visoke čistoće, koja prema podacima EMCDDA doseže i do 87 posto te ima stabilnu cijenu. Europski narkotrgovci kokain kupuju direktno od južnoameričkih narkokartela te ga nekad avionima, a sada sve češće brodovima i malim jedrilicama transportiraju u Europu. Ulazne točke su luke u Španjolskoj i Nizozemskoj, što je jedna krijumčarska ruta. Druga ide preko Afrike, a treća preko Balkana.
Da je balkanski kartel postao izuzetno jak u ovom poslu, nedavno je upozorila i španjolska policija koja je razbila više takvih krijumčarskih skupina. Prije desetak dana su kod Kanara uhićena i trojica Hrvata koji su na jedrilici krijumčarili tonu kokaina. U balkanskom kartelu Hrvati su specijalizirani za upravljanje malim brodovima, jahtama i jedrilicama, kojima se droga prevozi ili, kao što je bilo u spomenutom slučaju, prebacuje s broda na brod na otvorenom moru. Inače, da je riječ o dobro uhodanom poslu, vidljivo je i iz akcije o kojoj je nedavno izvijestio Europol. Oni su nakon pet godina okončali međunarodnu policijsku akciju koja se provodila u desetak zemalja, a rezultirala je totalnim uništenjem albanske kriminalne organizacije koja je cijeli posao oko trgovine kokainom obavljala sama.
FOTO: Nedavno su trojica Hrvata pala s tonom kokaina na Kanarima
U toj akciji je uhićeno gotovo 100 osoba, zaplijenjene su četiri tone kokaina te 5,5 milijuna eura. EMCDDA u svom izvješću navodi da je 2018. kokain koristilo 4,3 milijuna Europljana, što ga svrstava na mjesto druge najpopularnije droge, odmah iza kanabisa, a postao je i glavni nezakoniti stimulans. Upozoravaju i da je laka dostupnost kokaina rezultirala time da je sve više problema i nasilja koji su povezani s njim. To se prvenstveno odnosi na međusobne obračune kriminalnih skupina, poput obračuna dva suprotstavljena klana u Crnoj Gori. Rezultat tog sukoba za primat u trgovini kokainom je gotovo 40-ak ubijenih ljudi u zadnjih nekoliko godina, a osim po ulicama crnogorskih gradova, kriminalci iz tih klanova obračunavali su se i po Beogradu, Beču, Ateni...
Osim što kokaina u Europi ima nikada više, zapljene lišća koke sugeriraju i da u Europi postoje laboratoriji za proizvodnju kokaina, čega unatrag nekoliko godina baš i nije bilo jer se smatralo da se lišće koke u kokain uglavnom pretvara po laboratorijima u Južnoj Americi. Tijekom 2018. najveće zapljene kokaina u Europi su bile u Belgiji (53 tone), Španjolskoj (48 tona) i u Nizozemskoj (40 tona), a zabrinjavajuće je i što se organizirane kriminalne skupine sve češće infiltriraju u logističke lance opskrbe, pomorske rute i velike luke.
Droga broj 1 je marihuana
Iako je kokain u Europi nikada dostupniji, droga broj jedan i dalje je marihuana, koje je tijekom 2018. zaplijenjeno 668 tona, što je više no 2017. kada je zaplijenjeno 468 tona. Apsolutni rekorder po zapljenama marihuane 2018. bila je Belgija u kojoj je zaplijenjeno 17,3 tone te droge, odnosno 18 puta više nego godinu ranije. EMCDDA navodi da je u EU tijekom 2018. ukupno bilo 1,3 milijuna zapljena svih vrsta droga te da od tih zapljena upravo na marihuanu otpada najviši postotak. Što se tiče heroina, i tu je zabilježen povećan broj zapljena, jer je 2018. zaplijenjeno 9,7 tona te droge, dok je 2017. u ruke europskih policija palo 5,2 tone te droge. Obrazloženje za porast zapljena kada je heroin u pitanju EMCDDA nalazi u povećanju zapljena manjih pošiljki, i to uglavnom u luci Antwerpen.
Prirodna selekcija na djelu...