Zatopljivanje atmosfere nije prouzročeno samo smogom i škodljivim plinovima koje ispušta čovjek nego i mineralnim ishlapljivanjima koja izlaze iz podzemnih ugljenih ognjeva, gorećih šuma i vulkana. Zaključak je to do kojega su došli istraživači Međunarodne agencije za energiju (IEA), sa sjedištem u Parizu. Oni su ustanovili da su stotine podzemnih ugljenih vatara na prostorima Kine i Indije "jedan od glavnih uzroka ispuštanja otrovnih plinova u atmosferu", piše Maurizio Molinari.
Ugljene vatre nastaju spontano kada neki osobito reaktivni minerali - kao što je pirit - dolaze u dodir s kisikom. Taj kontakt uzrokuje povlačenje topline koja pak, ako je ne ohlade zračna strujanja, prouzročuje nastanak vatre: iz pirita, naime, zbog trenja iskaču iskre, odnosno željezni oksid, koji je snažan zagađivač. Sve dok toplina, kisik i ugljen postoje na istome mjewtu, vatra i dalje gori te sažiže i ispušta plinove škodljive za zdravlje ljudi na Zemlji.
Ima na stotine lokaliteta na kojima su stručnjaci IEA-e dokumentirali postojanje ove pojave, na svakom kontinentu, a osobito tamo gdje su najveća ležišta ugljena, od Kine do Indije, do Indonezije i do SAD, gdje je, u gradu Centralia, u Pennsylvaniji, podzemna vatra aktivna od 1961., a a 1984. prisilila je federalne vlati da premjeste lokalno stanovništvo, više od tisuću osoba.
Slični fenomeni postoje u West Virginiji, Utahu, Coloradu, Kentuckyju i Wyomingu. "Nije tu vrstu zagađivanja pripisati samo prirodi", kaže Gary Skulnik, glasnogovornik Greenpeacea u Washingtonu. "Jer su se te vatre namnožile zato što je čovjek otvorio rudnike iz kojih vadi ugljen pa je na taj način u dubine prodro zrak, što se prije nije događalo". Kad se jednom upale, podzemne vatre mogu gorjeti stoljećima. U Australiji je ognjena planina aktivna već dva tisućljeća, a lokalno stanovništvo poistovjećuje taj fenomen s vulkanom.
"Jedini prirodni oblik ispuštanja otrovnih plinova su vulkani", ističe glasnogovornik Greenpeacea. "A danas su i požari u šumama velikim dijelom rezultat zatopljivanja klime". U znanstvenim krugovima dijele stajalište da je potrebno sačiniti mapu podzemnih vatara. U tom je pogledu najdalje otišao Međunarodni institut za promatranje svemira i za znanosti o zemlji, sa sjedištem u Nizozemskoj. Taj je institut počeo satelitskim snimanjem ustanovljavati pojedine podzemne vatre u sjevernoj Kini, gdje su bogata nalazišta ugljena, kao i rudarsko područje Jhaira u Indiji, gdje su podzemne vatre aktivne od 1916., a na tome području živi više od milijun stanovika.
No, i kad se ustanove mjesta podzemnih vatara, teško ih je ugasiti. Geolozi iz Pennsylvanije već 20 godina uzalud pokušavaju to postići. Vrlo složeni tehnološki postupci za uklanjanje podzemnog plina često se napuštaju jer su iznimno skupi, osobito u zemljama Trećeg svijeta... (RI)
