Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica netom je izišao iz samoizolacije, a već najavljuje ubrzane promjene u svom resoru. Prva među njima je znatno smanjenje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika, koje bi se trebalo provesti već na predstojećim lokalnim izborima, 16. svibnja iduće godine.
Na prošlim lokalnim izborima izabrano je 20 župana i gradonačelnik Zagreba, koji ima status grada i županije. Uz to, birano je i 127 gradonačelnika i 428 načelnika općina, a po važećem zakonu svi oni imaju pravo na zamjenike. Sa po dva zamjenika župana i gradonačelnika velikih gradova i po jednim zamjenikom načelnika općina u administrativno prilično rascjepkanoj državi broj izravno izabranih lokalnih i regionalnih dužnosnika premašio je 1300, što u Vladi smatraju prevelikim brojem bez pokrića u stvarnim potrebama lokalne samouprave.
Ministar Malenica zato najavljuje da će taj broj prepoloviti, odnosno da će u Hrvatskoj nakon lokalnih izbora biti 634 zamjenika manje nego dosad. U njegovu Ministarstvu otkrivaju da bi zamjenike zadržale samo županije i gradovi veći od 35.000 stanovnika. No, umjesto dosadašnja dva, župani i gradonačelnici velikih gradova ubuduće će imati po jednog zamjenika, a njihove poslove djelomično će preuzeti pročelnici upravnih odjela. U Ministarstvu argumentiraju kako su zamjenici župana i gradonačelnika velikih gradova dosad u praksi uglavnom dobivali po dio ovlasti u poslovima iz djelokruga gradonačelnika i župana.
Ti su se poslovi uglavnom raspoređivali tako da bi jedan zamjenik dobio ovlasti u društvenim djelatnostima, a drugi u komunalnim poslovima, što u Ministarstvu smatraju nepotrebnim, s obzirom na to da i u županijama i u gradovima postoje pročelnici i za jedno i za drugo. Zbog toga će jedan zamjenik ubuduće pokrivati sve ove poslove, u čemu će mu, kao i dosad, pomagati pročelnici, svaki u svom djelokrugu.
Nužno izmijeniti dva zakona
U manjim gradovima i općinama potpuno će se ukinuti funkcija zamjenika izravno izabranog čelnika. Poslove koje su dosad obavljali izabrani zamjenici potpuno će preuzeti pročelnici, a za općine u kojima nema zaposlenih pročelnika osmislit će se mehanizmi koji će osigurati da lokalna samouprava funkcionira i u slučajevima kada gradonačelnik ili načelnik privremeno ne mogu obavljati svoj posao.
Izvori u Ministarstvu pravosuđa i uprave otkrivaju kako se razmišlja o više modela kojima bi se to moglo osigurati, među ostalim i o mogućnosti da zamjenika neposredno izabranog čelnika odredi općinsko vijeće. Pritom napominju kako se radi o vrlo malom broju općina, koje nemaju zaposlenih koji bi mogli uskočiti u slučaju spriječenosti načelnika. U slučajevima kada mandat izravno izabranih čelnika prestane po sili zakona, primjerice smrću gradonačelnika ili počinjenjem teškog kaznenog djela, ubuduće će se odmah ići na nove izbore, bez obzira na to u kojem se dijelu mandata to dogodi. A to znači da će se izbori raspisivati i ako gradonačelniku prestane mandat i nakon proteka dvije godine od izbora, dok je dosadašnje rješenje za takve slučajeve predviđalo da grad do redovitih lokalnih izbora vodi izabrani zamjenik gradonačelnika.
U Ministarstvu, međutim, i ovdje ističu da je dosad zabilježeno vrlo malo takvih slučajeva, koji ne mogu dovesti do znatnijeg troška. Broj zamjenika neposredno izabranih čelnika županija i jedinica lokalne samouprave iz redova nacionalnih manjina neće se mijenjati. Njih će se i dalje birati u skladu s ustavnim zakonom, a u ovom mandatu izabrano ih je ukupno 74. Da bi se sve to provelo, nužno je izmijeniti dva zakona, onaj o lokalnoj samoupravi te zakon po kojem se provode lokalni izbori.
Iako se izborni zakon u pravilu ne mijenja u izbornoj godini, iz Ministarstva pravosuđa i uprave najavljuju da će se zakonske promjene nužne za smanjenje broja lokalnih dužnosnika donijeti do kraja godine i primijeniti na lokalnim izborima u svibnju iduće godine. Pritom tumače kako to neće biti kršenje preporuka Venecijanske komisije jer se, kažu, mijenja samo broj dužnosnika koje se bira, ne i pravila po kojima se provode izbori.
Stranačko pozicioniranje
Manji broj dužnosnika koji će se birati na predstojećim lokalnim izborima mogao bi, međutim, utjecati na prilike i odnose unutar političkih stranaka, s obzirom na to da se na lokalnim izborima u pravilu namiruju apetiti stranačkog kadra.
U HDZ-ovim organizacijama bi to mogla biti posebno osjetljiva tema s obzirom na to da još nisu do kraja provedeni unutarstranački izbori, a u stranačkim kuloarima mogu se čuti argumenti i za i protiv ideje da se u izbor stranačkih čelnika u županijama, gradovima i općinama ide prije lokalnih izbora.
Dio istaknutih HDZ-ovaca ističe kako je pitanje koliko je oportuno ići u takav proces u predizborno vrijeme, budući da unutarstranački procesi u pravilu unose napetost u stranačku bazu, dok drugi ističu kako bi Plenković pobjedu na parlamentarnim izborima trebao iskoristiti kako bi stranku do kraja organizirao po vlastitom viđenju i tako riješiti klanovske sukobe koji godinama tresu neke županijske i gradske organizacije HDZ-a.
U stranci su, međutim, nepodijeljenog stava kako zakonsko smanjivanje broja lokalnih funkcija samo po sebi ne bi trebalo naići na otpor jer su, ističu naši izvori, takva zakonska rješenja ugrađena i u program nove Vlade, koji su blagoslovila stranačka tijela.
Pošto danas slavimo Dan pobjede napraviti ću jednu usporedbu. Da je Hrvatska vojska djelovala brzinom kojom se provode reforme još Hrvatska ne bi bila slobodna.