Već brzi pregled novog prijedloga proračuna za 2009. godinu pokazao je
ono na što su upozoravali oprezniji stručnjaci: od ideje
nultog deficita puno je bitnije kakva će biti struktura proračuna. Sada
se pokazalo da će proračunski gubitnici biti poduzetnici, radnici,
seljaci, svećenici i, izgleda, svi obveznici poreza na dohodak, dok se
dobitnicima mogu smatrati vojska, policija, odnosno cjelokupna državna
administracija.
Sanaderov zaokret podržao samo Ljubo Jurčić
Grafika:
Struktura proračuna 2008.
Vidošević:
Možemo se izvući, ali 2028.
Primjerice, za obranu će se ukupno potrošiti 5,52 posto
više, za samo finaciranje oružanih snaga izdvojit će se 3,28
mlijardi kuna (+2,3% ili oko 75 milijuna kuna više), a za
opremanje i moderizaciju vojske naći će se velikih 550 milijuna kuna,
što je čak 30,14 posto više nego u lanjskom
proračunu ili 120 milijuna kuna više. S povećanjem proračuna
od oko 7,66 posto država je bila vrlo blagonaklona prema MUP-u tako da
će policajci moći uživati u višim plaćama.
Općenito, dojam je da će poduzetnici, seljaci, radnici biti zgroženi
nekim proračunskim rješenjima, jer se u svim rasprava o
krizi govorilo o potrebi ulaganja u zaštitu domaćega
gospodarstva, u poticanje domaće proizvodnje hrane, u
zaštitu radnih mjesta – a sve to u ovom je
proračunu izostalo.
Manje potpore
Potpore kućanstvima i gospodarstvu, koje su ove godine bile 600
milijuna kuna, pale su na samo 150 milijuna kuna. U isto vrijeme država
je skresala stavku povrata poreza i prireza na dohodak s
ovogodišnjih 1,37 miljardi kuna na 910 milijuna u idućoj
godini. Budući da se ove godine nisu mijenjala porezna pravila, svota
povrata poreza trebala bi ostati ista ako ne i veća. Nejasno je
zašto ministar Šuker misli da povrat poreza i
prireza može skresati za blizu pola milijarde kuna, izuzev ako tu svotu
neće uzeti od prihoda gradova i lokalnih jedinica. Poznato je da porez
na dohodak odlazi lokalnim jedinicima, a porezna ga uprava ubire i
distribuira. Slijedom toga, i povrat bi trebao ići iz lokalnih
proračuna, ali dosad ga je redovito isplaćivala država.
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dobili su
4,29 posto više, tj. lijepih 4,73 milijarde kuna, ali su pri
tome odlučili povećati troškove administracije za 19 posto,
a plaće za 24 posto. Istodobno, za poticaje u poljoprivredi i ribarstvu
odlučili su potrošiti 11,4 posto manje, odnosno 2,57
milijardi kuna ili 330 milijuna kuna manje. Uštedjeli su
tako na stavci poticanja poljoprivredne proizvodnje i intervencija na
tržištu kao i na stavci intervencija ravnateljstva za
tržišne i strukturne potpore poljoprivredi zajedno 218
milijuna kuna.
Rezanje gospodarstva
I pod stavkama Ministarstva gospodarstva sve frca od raznih smanjenja u
odnosu na ovu godinu: manje su subvencije poljoprivrednicima,
obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima, zatim, manje će se dati za
prekvalifikacije i dokvalifikacije, za sustavno poticanje
zapošljavanja, smanjuju se poticaji za proizvodnju
(– 20%), smanjuju se poticaji za poduzetničku infrastrukturu
(– 12%)...
Država diže ruke od brodogradnje – poticaji su manji 19,5
posto (73 milijuna kuna), a subvencije i inovacije u brodogradnji
smanjene su za gotovo četvrtinu u odnosu na 2008, tj. za 93 milijuna
kuna. Za povećanje konkurentnosti hrvatske industrije planira se 68
milijuna manje (– 28 posto). Istina, povećao se za 221 posto
program reindustrijalizacije, ali radi se o ukpnoj crkavici od 8,8
milijuna kuna, što znači da će Polančecov kolega Kalmeta
potrošiti 10 milijuna kuna više na obnovu
“Kockice” nego će Polančec dobiti za
reindustrijalizaciju zemlje.
Sve to, podsjetimo, predlaže se u godini kad se nešto javno
bajalo o intervetnom fondu za gospodarstvo teškom 15
milijardi kuna, a poduzetnicima, radnicima i seljacima bit će teže, i
to ne zbog krize, nego zbog proračunskih restrikcija.
Vlada je za iduću godinu izabrala niz neprincipijelnih i neobičnih rješenja
Veće plaće činovnicima, vojsci i policiji, a manje radnicima i poduzetnicima
