Bez obzira na to tko je iz ove izborne utrke izašao kao pobjednik, a tko kao gubitnik, peti lokalni izbori označili su kraj jednog razdoblja u praksi lokalne i regionalne samouprave. Neposredno izabrani načelnici općina, gradonačelnici i župani velika su novost u hrvatskom političkom sustavu, prema kojoj su mnogi politolozi i dalje skeptični. Samim tim što su izravno birani, moć novoizabranih čelnika lokalnih vlasti bit će puno veća nego onih koji su bili birani preko stranačkih ili nezavisnih kandidacijskih lista. Njihova će se moć u neku ruku moći uspoređivati s moći predsjednika države.
“Predsjednička” moć
S ovim lokalnim izborima ulazimo u razdoblje u kojem će se obrazac vlasti prema kojem je dosad, recimo, vladao zagrebački gradonačelnik moći proširiti na cijelu zemlju.
Najmasovniji izlazak Varaždinaca, najslabiji u Vukovaru
Birališta otvorena od 7 do 19 sati
Ni ove godine slijepim osobama nije omogućena tajnost glasovanja
Glavni kandidati uranili na glasanje
S neposredno izabranim gradonačelnicima velika izvršna vlast bit će usredotočena u jednoj osobi, više čak ne ni u poglavarstvima, koja su dosad bila često dominantna u odnosu na gradska vijeća i zagrebačku Skupštinu. Gradonačelnici će ovisiti o gradskim vijećima praktično samo jednom godišnje, kad se odobrava ili ruši njihov prijedlog proračuna. Ako su to sjajni ljudi, biti će sjajno. Ali ako nije tako, bit će muke s njihovim smjenjivanjem.
Foto: Boris Šćitar
Taj novi model ima i jednu sigurnu prednost što je došla do izražaja na sam dan izbora. Biračima se očito sviđa što prvi put točno znaju da je onaj koga zaokružuju na listiću za općinskoga načelnika, gradonačelnika i župana doista i taj koji može doći na vlast. Time se može objasniti i povećani odaziv birača u odnosu na izbore otprije četiri godine.
Do 16 sati na birališta je, prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, izašlo 32,66 posto od ukupnog broja birača, a na lokalnim izborima prije četiri godine odaziv je do tog vremena bio 28,5 posto.
Tri su moguća razloga za povećani odaziv, smatra dr. Žarko Puhovski, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prvo, birači imaju osjećaj da u većoj mjeri utječu na to tko će doći na vlast nego prije, kad su mogli zaokruživati samo stranačke liste.
Drugo, u posljednjih je nekoliko tjedana došlo do pojačane politizacije javnosti, čemu su pridonijeli prosvjedi studenata i akcije sindikata javnih službi.
– Ljudi zbog takvih događaja više misle na politiku nego inače – kaže dr. Puhovski. Treći mogući motiv dobra odaziva na lokalne izbore mogla bi biti želja birača da preko lokalnih izbora pošalju svoju poruku nacionalnoj politici.
Poruke Vladi
Iako je uobičajeno shvaćanje da su lokalni izbori pokazatelj za izbore na nacionalnoj razini, hrvatsko je iskustvo u tom smislu pomalo nepouzdano. Sasvim je moguće da se neku stranku istovremeno smatra i gubitnikom i dobitnikom izbora. – Rezultati lokalnih izbora ostavljaju veliku mogućnost za različite interpretacije. Ako HDZ izgubi vlast u većem gradu, na drugu stranu vage bit će stavljen broj osvojenih vijećničkih mjesta u manjim gradovima, općinama i županijama.
Foto: Patrik Macek
– Čak ako Kerum pobijedi u Splitu, HDZ može na neki način reći: To je “naš čovjek” – kaže Puhovski.
Vlada koja je na sredini mandata, u pravilu ne stoji dobro, a u uvjetima recesije to je pravilo još više naglašeno. No ni politički analitičar Davor Gjenero ne vjeruje da će se iz lokalnih izbora moći izvući veliki zaključci o odnosu stranačkih snaga na idućim parlamentarnim izborima.
Neke stranke poput HSS-a, na primjer, u lokalnim sredinama u pravilu prolaze bolje nego na nacionalnoj razini, a HDZ ni dosad nije imao prevlast u velikim gradovima, izuzme li se “nategnuta” situacija s Kuretom u Splitu.
