Većina Hrvata ima zakonski minimum godišnjeg odmora i nezadovoljna je brojem dana, nerijetko se čuje s poslodavcem i s kolegama za vrijeme odmora te se teško isključuje i distancira od posla, pokazuje istraživanje Oglasnik.hr-a u kojem je sudjelovalo 70 posto žena i 30 posto muškaraca.
Rezultati su pokazali da će 38 posto ispitanika za godišnji iskoristiti više od 10 dana, njih 28% koristit će točno 10 dana, 25% od 5 do 10 dana, a 9% ispitanika neće iskoristiti nijedan dan. Najčešći odlasci na godišnji su u srpnju i kolovozu u jednakom postotku od 39%. Po popularnosti slijedi rujan s 11% i lipanj s 4%, a 7% ispitanika odlučuje svoj godišnji odmor iskoristiti u manje zastupljenom listopadu i studenom.
Većina ispitanika, njih 53%, odlučuje se na uzimanje odmora dva puta godišnje. Više od tri puta uzima 29% ispitanika, dok više od četiri puta ili pak samo jednom godišnje uzima 9% zaposlenih.
Čak 47% ispitanika ima zakonski minimum broja dana za godišnji odmor, a on iznosi 20 dana. Slijede ih zaposleni koji koriste od 26 do 30 dana - 28%, potom oni koji koriste od 21 do 25 dana – 23%. Tek 2% zaposlenih može iskoristiti više od 30 dana i dobro se odmoriti tijekom cijele godine. Većina, čak 66% ispitanih, nezadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok je zadovoljno tek 34%. Samo 13% zaposlenih u Hrvatskoj godišnji odmor planira prema kolektivnim godišnjim odmorima, dok 87% o tome samostalno odlučuje.
30% zaposlenih prečesto misle na posao na godišnjem, dok ih je čak 44% odgovorilo je da razmišljaju o poslu, ali da ih to ne ometa u odmaranju. Da postoje tipovi ljudi koji se potpuno distanciraju od posla i isključuju u potpunosti, govori 26% ispitanih. Mnogi godišnji koriste za obavljanje privatnih poslova (preuređenje stana/kuće, građevinske radove, poljoprivredu i sl.). „Pišem diplomski rad, učim za stručni ispit, odem na kave s kolegama i prijateljima koje nisam vidio duže vrijeme“ ili „Oko kuće ima stalno nešto za raditi“, samo su dio odgovora koje su dali ispitanici.
Čak 60% ispitanih kombinira odmor i rad, 26% vrijeme odmora koristi isključivo za dodatni rad kod kuće, dok 15% ne želi ni čuti o dodatnim poslovima i dane godišnjeg odmora koristi isključivo za odmor.
Stigli su i gotovo ujednačeni rezultati kada je u pitanju komunikacija s poslodavcem tijekom odmora. Njih 49% u kontaktu je s poslodavcem putem maila i/ili telefona, dok se potpuno isključuje njih 51%. Kada je komuniciranje s bliskim osobama s posla u pitanju, situacija je nešto konkretnija - njih 74% čuje se s dragim kolegama, a 26% uopće ne komunicira. Preuzimanje posla od kolege jednako je bitna stavka u poduzeću – 58% ispitanih u potpunosti preuzima posao kolege, dok samo poneke zadatke preuzima 36%. No, postoje i situacije gdje svaki djelatnik odgovara za svoj dio posla, što potvrđuje 6% ispitanih.
A kada je riječ o blagonaklonosti poslodavca prema stankama djelatnika, prema mišljenju njihovih zaposlenika 24% nema razumijevanja za potrebe djelatnika da se odmore, 21% ipak shvaća da je odmor koristan i djelatniku i budućem poslovanju, dok većina njih, čak 55%, voljelo bi da se posao u potpunosti odradi, no ujedno nemaju problem s odmorom svojih djelatnika. Dakle, posao je ipak prije svega.
Planovi za destinaciju odmora govore u korist hrvatskog primorja, gdje će čak 48% ljudi provesti godišnji. Njih 28% odabrano vrijeme iskoristit će da otputuje u inozemstvo. Srbija, Malta, Saint-Tropez u Francuskoj, Albanija, Barcelona u Španjolskoj, Italija, Istanbul u Turskoj, Budva u Crnoj Gori i Njemačka, izdvojene su destinacije gdje većina Hrvata voli otputovati. Da apsolutno ne ide nigdje odlučilo se 19% ispitanih, a 4% bira unutrašnjost Hrvatske za svoju oazu mira.
A ima i onih koji ne iskoriste svoj godišnji odmor u pravovremenom roku - njih 45 posto.
Čto predstavlja ova slika iznad naslova članka? S kojim zakonom je povezana? Ili je to karakter "autora"??????