Da se naš turizam ubrzano mijenja nekoliko posljednjih godina, mnogi su na Jadranu svjedočili uživo, a zahvaljujući novom Tomas istraživanju Instituta za turizam, sada znamo kako i koliko. Najočitije je i najduže se pamti ono što gosti osjete na džepu, a da poskupljenja nije manjkalo, sada potvrđuje i podatak o skokovitom rastu turističke potrošnje. Istraživanje provedeno od lipnja prošle do lipnja ove godine među gotovo 15.000 gostiju hrvatskih hotela, hostela i obiteljskog smještaja pokazalo je, naime, da je prosječna dnevna potrošnja naših turista od 2019. naovamo skočila s 98 na čak 140 eura. Pritom su naši gosti 48 posto od tih 140 eura trošili na uslugu smještaja povezanu s hranom, 20 posto na hranu i piće izvan smještaja te 32 posto na sve ostale usluge.
Iako bi se moglo pomisliti da će rast dnevnih izdataka naših turista prvenstveno korelirati s poskupljenjem smještaja (hotelski je, recimo, u prosjeku skuplji 50 posto prema 2019.), to je samo djelomice točno. Naime, usporedba s Tomas istraživanjem iz 2019. potvrđuje da za odmor u Hrvatskoj sada svakako treba više novca, ali u ukupnim izdacima stavka smještaja smanjena je u korist izdataka za hranu i piće izvan objekta te drugih troškova. Prosječna dnevna potrošnja nije se previše razlikovala na kontinentu i primorskim destinacijama, u unutrašnjosti je tako po osobi iznosila 136 eura. U globalu, najviše su trošili hotelski gosti (195 eura na dan), a potom gosti u obiteljskom smještaju (139 eura), hostelima (90 eura) te kampovima (84 eura).
Gledano po nacijama, a istraživanje je obuhvatilo domaće i goste s 19 najvažnijih emitivnih tržišta, u prosjeku nitko dnevno nije trošio manje od 106 eura. Toliko, recimo, iznosi dnevna potrošnja i naših susjeda iz Slovenije, a kao najveći potrošači i dalje prednjače Amerikanci. I to s prosječnom dnevnom potrošnjom od 299 eura. Na listi ponajboljih potrošača slijede Britanci s dnevno potrošena 232 eura na odmoru u Hrvatskoj, potom Španjolci s 220 eura, Francuzi s 200, Skandinavci sa 198 eura, a neočekivano su visoko i gosti iz Srbije čija dnevna potrošnja iznosi 173 eura. Srbi su time preskočili i Švicarce, koji su na odmoru kod nas svakoga dana u prosjeku trošili 166 eura te, primjerice, goste iz azijskih zemalja s prosječnom dnevnom potrošnjom od 155 eura. Koliko su pak sami Hrvati trošili tijekom odmora, iz jučer dostupnih podataka nismo uspjeli doznati, no nema dvojbe da su i oni posezali dublje u džep nego prije tri-četiri godine.
Hrvatska definitivno više nije zemlja jeftinog odmora, a istraživanje o stavovima i potrošnji naših gostiju pokazuje da u njih 64 posto živi u kućanstvima s mjesečnim primanjima koja iznose ili premašuju 3000 eura. Za potvrdu da se paralelno s promjenama u domaćem turizmu mijenja i struktura naših gostiju treba reći kako ih je 2019. bilo 48 posto s takvim primanjima kućanstava.
POVEZANI ČLANCI:
Dakako, ta promjena gostiju prema onima dubljeg džepa nije se dogodila u dvije tri godine, traje duže, a u 2010. godini, recimo, svega je sedam posto naših gostiju dolazilo iz kućanstava s primanjima od 3501 i više eura. Već četiri godine kasnije, u 2014., njihov udio narastao je na 12 posto, u 2017. iznosio je već 24 posto, dok je u 2019. kod nas na odmoru bilo 36 posto gostiju iz kućanstava s primanjima iznad 3500 eura. Lani je pak njihov udio narastao na 45 posto. Istodobno se, logično, u Hrvatskoj znatno smanjuje udio turista s mjesečnim primanjima kućanstva do 2000 eura. U 2010. ih je bilo 47 posto, u 2014. 24 posto, u 2019. 21 posto, a lani svega osam posto.
No za dolazak na odmor u Hrvatsku većini su i dalje glavni motivi more (83%) i priroda (63%), a slijede city break (19%), gastronomija (19%), touring (11%), zabava i festivali (9%), kultura i umjetnost (9%), manifestacije i događanja (8%), sport i rekreacija (8%) te niz drugih usko specijaliziranih motiva. U odnosu na 2019. nema bitnijih razlika. Ali zato ima promjena kad je u pitanju odanost Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji. Naša je zemlja bila poznata po iznadprosječno lojalnim gostima, koji nam desetljećima dolaze na ljetovanje, ali to se u godinama prije korone počelo topiti. Recimo, 2019. je 'tek' nešto više od 50 posto gostiju već posjetilo Hrvatsku tri ili više puta, a sada se hrvatski turizam ponovo može pohvaliti s visokim udjelom povratnika od 70 posto. Otvorenost zemlje tijekom pandemije i novi osjećaj sigurnosti koji su mnogi Europljani na odmoru u Hrvatskoj tada stekli urodili su, očito, novim simpatijama i lojalnošću.
Primjedbe na promet
Inače, hrvatski su turisti danas socidemografski prilično nalik onima otprije pandemije. U prosjeku imaju 42 godine i godinu manje nego 2019., 60 posto ih je u dobi 30 do 49 godina (2019. ih je u tim godinama bilo 55 posto), a 42 posto ih je fakultetski obrazovano (43 posto u 2019.). Ne odstupaju puno ni po tome čime se bave na odmoru u Hrvatskoj. Kod nas na moru su im glavne aktivnosti plivanje, odlazak u restorane, razgledavanje gradova, klubova i noćni život, kupovina, posjet povijesnim građevinama, sportsko-rekreativne te druge aktivnosti, a 40 posto ih odlazi i na organizirane izlete.
Ljepota prirode i mjesta te osobna sigurnost i opća atmosfera tradicionalno su najbolje ocijenjeni elementi hrvatske turističke ponude, a vrlo je visoko i zadovoljstvo ukupnim boravkom. Točnije, čak 92 posto turista ocijenilo je svoj boravak u Hrvatskoj ocjenama 6 ili 7 na skali od 1 (jako loše) do 7 (odlično).
S druge strane, gosti imaju dosta primjedbi na promet i lokalni prijevoz, a zamjeraju i manjak biciklističkih staza te zabave i organiziranih izleta, ali i mogućnosti za šoping. Manji broj gostiju (između pet i šest posto) požalio se i na gužve, neprimjereno odloženo smeće, nemogućnost razdvajanja otpada, neugodne mirise iz kontejnera, buku i slično. A da gostima ništa ne prolazi nezamijećeno, potvrđuje i činjenica da je broj onih kojima su zasmetale gužve sada manji (u 2019. na to se žalilo između šest i osam posto turista), a gužve uistinu više i nisu velike kao zadnje dvije sezone prije korone.
VIDEO Zmajevac: Priprema jela u restoranu i vinariji Josić
Ja ljetujem 5 tjedana godišnje na svom, dovučem klopu i pijaču od doma, tako da nema šanse da više trošim.