Odvažni, ali malobrojni investitori koji su proteklih mjeseci, unatoč vijestima o raspadu ruskog gospodarstva i uvođenju sve težih sankcija Moskvi, ipak ulagali u ruski rubalj, sada imaju razloga za široki osmijeh i zadovoljstvo. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali ruski rubalj u ovome trenutku valuta je koja nosi epitet najbolje na svijetu u prvom kvartalu 2015. godine. Naime, nakon strmoglavog pada krajem prošle godine, ruska valuta počela je enormno rasti, a samo prošlog tjedna ojačala je u odnosu na dolar i euro za oko šest posto. Još u prošli ponedjeljak za dolar se na burzama dobivalo 56,55 rubalja, no u trenutku zatvaranja burzi u petak za isti taj dolar dobivalo se samo 53,5 rubalja. Još krajem prošle godine veliki gubitnik – rubalj nova je zvijezda financijskih tržišta, ali i pokazatelj kako su neke zemlje jednostavno prevelike i preutjecajne da bi sankcije na njih imale poguban utjecaj. Dok je cijeli niz zapadnih kompanija poput Applea ili McDonaldsa još prije nekoliko mjeseci zaustavljao prodaju svojih proizvoda na ruskom tržištu, sada je tendencija potpuno suprotna. Sve velike tvrtke pokušavaju prodati što je moguće više svojih dobara Rusima znajući da će rublji koji za njih dobiju sutra vrijediti više nego u trenutku kada su ih primali u blagajnu.
Drastične mjere
Udar koji je pretrpjelo rusko gospodarstvo i monetarni sustav prošle godine nije mogao biti gori. Složile su se gotovo istodobno dvije prilično teške i na prvi pogled nasavladive zapreke. Prvo su SAD i Europska unija, potaknute zbivanjima u Ukrajini, uvele prilično oštre sankcije Rusiji. Zaustavljen je dotok tehnologije sa zapada, otežan je rad bankarskog sustava, prekinute su ili bar privremeno zagušene trgovinske veze na koje se Moskva oslanjala. A te veze bile su vrlo jake, građene još od 1990.-ih i vremena predsjednika Jeljcina, kada su se Rusija i Zapad činili bližima nego ikada u povijesti. Drugi veliki udar predstavljao je golem pad cijena sirove nafte na tržištu izazvan masovnim frakiranjem škriljevačkih polja na području SAD-a. Cijena barela crnog zlata pala je na ispod polovice cijene koja se za barel dobivala još u srpnju prošle godine.
Upravo u takvim okolnostima, imajući na umu kako većinu ruskih prihoda predstavlja novac dobiven prodajom nafte i plina te znajući da su glavni ruski dobavljači sa zapada obustavili svoje poslovanje zbog sankcija, ruski rubalj počeo je u drugoj polovici godine strmoglavo padati. Dok je u siječnju 2014. vrijednost dolara u Rusiji iznosila 33 rublja, krajem godine, zbog sankcija i cijena nafte iznos koji se plaćao za dolar bio je nešto veći od 80 rubalja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin oformio je odmah nakon uvođenja sankcija i početka padanja vrijednosti rublja poseban ekonomski tim koji je počeo povlačiti prilično žestoke i radikalne poteze.
Zahvaljujući vrlo velikim deviznim rezervama koje Rusija ima, a koje su, usput budi rečeno, stvorene od dolaska Putina na vlast do danas, upotrijebljeno je više od 110 milijardi dolara da bi se rubalj održao s “glavom izvan vode” i kako bi se spriječio potpuni gospodarski krah Rusije. Koji je i bio cilj sankcija Zapada.
Paralelno s održavanjem rublja na životu pokrenute su i mjere poput zamrzavanja maloprodajnih cijena u tamošnjim trgovinama, ali i nešto puno bitnije. Rusija je žestokim manevrom preusmjerila svoje trgovinske tokove s ustaljenih “zapadnih” pravaca na nova, ali jaka tržišta. Kina, Indija, Brazil, ruski partneri iz grupacije BRICS-a dovoljno su veliki dobavljači i velika tržišta, ali i dovoljno samostalne i jake države koje ne moraju popuštati pred zahtjevima SAD-a i Europske unije te su se pokazali kao odlična zamjena dotadašnjim trgovinskim partnerima. Tehnologija koja je do tada dolazila iz SAD-a počela je pristizati iz Kine, namirnice koje su u Rusiju dolazile iz EU ustupile su mjesto sličnim proizvodima koji su proizvedeni u Južnoj Americi. Moskva je do te mjere redefinirala svoje gospodarstvo da je čak odustala od velikog projekta Južnog toka, a svoje je plinovode preusmjerila prema Turskoj. Ankara je, naravno, na ovo rado pristala dogovarajući kako će s Rusijom međusobnu trgovinu obavljati u njihovim nacionalnim valutama umjesto u dolarima ili eurima.
Nove geopolitičke i ekonomske okolnosti koje su počele igrati sredinom prošle godine pretvorile su Rusiju u “zemlju novih prilika” za veliki broj gospodarstava Azije. U ovome trenutku Moskva i Peking planiraju proširiti svoje strateško partnerstvo na poljima financija, avijacije, energetike, transporta i trgovina. Prije nekoliko mjeseci Moskva je najavila i da uskoro počinje graditi veliki naftovod i plinovod koji će od nalazišta u Sibiru voditi do granice s Kinom. Logičan potez jer, koliko god Moskva drži u šahu zemlje Europe s mogućom obustavom isporuke plina, toliko ta batina ima dva kraja. Europske zemlje ubrzano pokušavaju izgraditi energetsku neovisnost o Rusiji, a ako u tome uspiju, Moskva više ne bi imala komu prodavati svoje energente jer drugog ozbiljnog plinovoda nema. Bar ne još u ovom trenutku.
Atraktivni za ulaganje
Upravo zbog ovakve politike Moskve, zbog oštrih reakcija ekonomskog tima i potpunog preustroja gospodarstva, rubalj od početka godine ponovno doživljava veliki uzlet. Naravno, nije još u poziciji u kakvoj je bio prije sankcija, ali je na dobrom putu da tu poziciju dosegne, pa čak i prestigne. Upravo zbog toga Rusija je sada jedna od najatraktivnijih zemalja na svijetu kada je riječ o odnosu rizika i povrata pri ulaganju, a u posljednjih nekoliko tjedana zabilježen je i golem priljev stranog investicijskog kapitala.
Rast rublja i oporavak ruskog gospodarstva prepoznali su investitori iz cijelog niza zemalja pa Rusija u ovome trenutku proživljava svojevrstan investicijski bum, dok ruske tvrtke čiji su podaci prikazani u MICEX indeksu pokazuju veće povećanje prodaje u odnosu na njihove konkurente iz ostalih zemalja svijeta.
– Nitko od nas nije očekivao da će se ovo dogoditi. Previše je različitih faktora koji utječu na ponašanje rublja i nismo mogli predvidjeti ovakav uspjeh – kažu u Veles Capital LLC, investicijskoj kući koja predviđa rast vrijednosti ruske valute.
>>Cijena nafte prepolovila rubalj, Rusija ulazi u recesiju – građani: Kriv je Krim
Malo poznata novost. Kome. Nije nama koji pratimo situaciju. VL sigurno jeste, jer big boss ne dopusta slobodu misljenja i stampe.