Koncept Konferencije o budućnosti Europe trebao bi postati stalan jer se njime stvara ravnoteža između participativne i predstavničke demokracije, smatra to Guy Verhofstadt, supredsjedatelj Konferencije o budućnosti Europe. On smatra da je takav vid 'participativne demokracije' bolji od referenduma koji, kako smatra, često izaziva podjele. Dodaje kako je to 'potpuna suprotnost referendumu'.
Na Konferenciji su građani uključeni u politički proces „na pozitivan način, dok referendum uključuje građane na način koji dovodi do podjela“, kazao je novinarima Verhofstadt u Maastrichtu, gdje se održava, u sklopu Konferencije, treći panel građana s temom EU u svijetu i migracije.
Verhofstadt je objasnio da građani u manjim radnim grupama razgovaraju o politikama koje će predložiti europskim institucijama te da moraju postići kompromis, pri čemu će samo politike sa podrškom odabranih građana od 70 posto biti preporučene.
Prethodno su održani paneli o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu u Varšavi te panel u Firenci o vrijednostima EU-a, sigurnosti i poštivanju zakona.
„Ovo je jedinstven eksperiment. Vježba na kojoj se odlučuje o budućnosti Europske unije. Građani su izravno uključeni u to“, ističe Verhofstadt.
Konferenciju o budućnosti Europe pokrenuli su u proljeće 2021. Europska komisija, Europski parlament i Vijeće EU-a.
Ukupno 800 građana iz svih zemalja EU-a odabranih nasumično po geografskim, socioekonomskim i demografskim kriterijima kako bi odgovarali strukturi stanovništva Unije, trebalo bi na završetku Konferencije predložiti politike europskim institucijama.
Na plenarnoj će sjednici Konferenciji o budućnosti Europe 80 građana, po 20 sa svakog od četiri panela, raspravljati o predloženim politikama s europarlamentarcima, predstavnicima vlada i parlamenata država članica Europske unije, povjerenicima Europske komisije, predstavnicima sindikata, poslodavaca, civilnog društva i sl.
Verhofstadt smatra da bi koncept Konferencije o budućnosti Europe trebao postati stalan jer se njime stvara ravnoteža između participativne i predstavničke demokracije.
Taj balans, smatra belgijski parlamentarac, uvjetuje suvremeno doba u kojemu su četiri godine između izbora puno značajnije nego ranije.
„Četiri godine danas je poput vječnosti“, poručio Verhofstadt.
Stoga, koncept poput Konferencije o budućnosti Europi može poslužiti kao varijanta europskih „midterm“ izbora, drži supredsjedatelj Konferencije u ime Europskog parlamenta
Supredsjedateljica u ime Europske komisije Dubravka Šuica također smatra da Konferencija o budućnosti Europe dopunjava predstavničku demokraciju.
„Vidjeli smo da postoji jedna praznina između nas donositelja odluka, političara, i građana. Želimo tu prazninu smanjiti ovim uključivanjem deliberativne demokracije koja bi trebala biti komplementarna predstavničkoj demokraciji“, kazala je potpredsjednica Komisije za demografiju i demokraciju za Hinu.
„Neki zastupnici parlamenata, neki članovi Europskog parlamenta nisu bili oduševljeni ovom idejom jer kažu mi smo izabrani direktno od građana. To je samo da bi im građani pomogli, osnažili ih u donošenju odluka“, dodala je.
Neke od kritika upućenih Konferenciji o budućnosti Europe su da su odabrani građani skloniji daljnjoj europskoj integraciji, kao i da su proporcionalnim sastavom građana, slabije predstavljene malobrojnije zemlje istočne Europe, pa bi konačni zaključci mogli ići u prilog „starim“ članicama.
Studentica menadžmenta u turizmu iz Funtane Stela Triskoli, sudionica panela u Maastrichtu, ističe da u raspravama nema grupiranja.
„Mi ovdje samo dajemo svoje ideje, ali to je dobro da se čuje glas nas samih građana, a ne samo političara. Pogotovo zato što je toliko ljudi ovdje iz raznih država i zato mislim da će ovo rezultirati nekakvim dobrim rezultatima i da će biti uspješno“, kazala je za Hinu.
*Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.
