Kada su prije sedam godina danas oporbeni SDP-ovci htjeli u Slatini uvesti prirez, danas vladajući HDZ oštro se protivio tvrdeći da je to udar na standard građana.
Samo simbolično?
U trenutku kada kriza i besparica potresaju građane Slatine više nego građane drugih gradova u Virovitičko-podravskoj županiji, većina vijećnika vladajuće gradske koalicije HDZ-HSLS-HSS odlučila je 1. svibnja uvesti prirez od šest posto, koji bi tankom gradskom proračunu trebao donijeti oko 900.000 kuna neophodnih za financiranje gradskih potreba. Od ukupno 16 gradova i općina Virovitičko-podravske županije, prirez od deset posto ranijih godina donijeli su samo Virovitica i Općina Špišić Bukovica.
– Građani s nižim primanjima neće plaćati prirez, a građani s većim primanjima novi će porez osjetiti simbolično. Sve dok ne uvedemo prirez, upitno je dokad će grad moći koristiti financijsku pomoć državnih i drugih fondova – izjavio je gradonačelnik Ivan Roštaš (HDZ).
Prema tumačenju Robertina Repića, predsjednika Gradskog vijeća, prirez neće plaćati radnici Gaja, Limexa i drugih proizvodnih tvrtki, nego zaposlenici s višim primanjima u školama, upravi i javnim poduzećima
Oporbeni SDP-ovi vijećnici oštro su se protivili uvođenju novog nameta upozoravajući gradsku vlast na propast slatinskog gospodarstva i stopu nezaposlenosti od čak 28 posto.
Psovke i uvrede
Prozvali su vladajući HDZ u vezi s gradnjom novoga stadiona i drugim investicijama koje nisu pridonijele otvaranju novih radnih mjesta, nego propasti gospodarstva i stvaranju siromaštva kakvo Slatina nije doživjela u posljednjih dvadesetak godina.
Verbalni sukob o prirezu između Robertina Repića (HDZ) i vijećnika Bože Milivojevića (SDP) stigao je do granice usijanja, pa je zbog prekida sjednice izbjegnut teži incident.
I u kratkoj pauzi, uz kavu, vijećnici su jedni druge "častili" psovkama i drugim uvredama, da bi u glasovanju većina iz koalicijske gradske vlasti na prekjučerašnjoj sjednici Gradskoga vijeća dizanjem ruku uvela Slatinčanima novi namet na dohodak.
Stvar je tu vrlo jednostavna, ne može dobivati sredstva iz Županije i iz države onaj tko nije iscrpio svoje mogućnosti ili će mu biti odobren neki manji dio. Dakle, onaj tko se sam odriče ima pravo i na veća ulaganja od županije i središnje države. To mora biti princip. Na tome mora počivati filoziofija. Inače govorimo o vrećama bez dna.