Jedna od najzaposlenijih direktorica turističkih zajednica ovih je dana svakako Martina Bienenfeld, direktorica zagrebačke turističke zajednice. Turističku organizaciju naše metropole uspješno vodi od sredine 2014. godine. Zagreb u to vrijeme nastavlja nizati uspješne turističke godine i stalno iznova postavljati nove rekordne, a šira je javnost ipak prepoznaje upravo po slavnom Adventu, najposjećenijoj i najpoznatijoj zagrebačkoj turističkoj manifestaciji.
Do paljenja adventskih svjetala u našem glavnom gradu broje se sati. Je li sve spremno?
Sve je spremno, i za otvaranje 1. prosinca, kada se otvaraju naše tradicionalne lokacije Advent na Prekrižju, Ledeni park i Advent na Zrinjevcu, i za 2. prosinca, kada otvaramo našu novu lokaciju – Advent u Maksimiru i ZOO vrtu s početkom u 16.30 sati.
Ove zime posjetitelje čeka dosta novina, koja je najvažnija, a koja vama osobno najdraža?
Poseban naglasak ove godine stavljen je na kulturna događanja koja će nas na najljepši mogući način uvesti u blagdansko raspoloženje i iščekivanje Božića. Naime, za vrijeme Adventa u Zagrebu održat će se čak osam različitih glazbenih programa, a to su: Adventfest u katedrali; u Dvercu nastupaju Zagrebački solisti; na više lokacija održat će se Advent Classic Fest i Festival adventskih i božićnih pjesama; Zagrebački komorni orkestar izvodit će djela vrhunskih skladatelja u crkvi sv. Katarine, a tu je i Advent u Župi sv. Blaža; S božićnih balkona Zagrebu te Božić s klincima. Tu su, naravno, i HNK u Zagrebu, Hrvatski glazbeni zavod i KD Vatroslav Lisinski koji u prosincu nude bogat repertoar, a Etnografski muzej, Muzej za umjetnost i obrt te Galerija Arheološkog muzeja organizirat će prigodne izložbe. Osobno su mi najdraži glazbeni programi u našim crkvama koji u prvi plan stavljaju kulturni i duhovni aspekt Adventa.
Zagrepčanima, naravno, laska da je njihov grad sve popularniji među turistima, ali gužve ih ne raduju. Što mogu očekivati idućih tjedana, hoće li posjetitelja biti puno više nego lani?
Prosinac je poseban mjesec kada se i Zagrepčani rado prošeću u svoje slobodno vrijeme centrom grada te svjedoče interesu stranih posjetitelja za naš Advent u Zagrebu. Ipak, iako je uvriježeno mišljenje da je upravo prosinac najjači zagrebački turistički mjesec, to i nije točno jer su po rezultatima najbolji mjeseci srpanj i kolovoz. Što se samih očekivanja tiče, bili bismo zadovoljni s porastom od pet posto, a gužve, tradicionalno, očekujemo vikendima, za koje je, već sada, popunjenost smještajnih kapaciteta vrlo visoka.
Advent je velika završnica još jedne uspješne turističke godine za Zagreb, koji je proglašen i šampionom hrvatskog turizma u 2018. godini. Koliko je gostiju tijekom jedanaest mjeseci bilo i odakle je većina stigla?
Od početka ove godine, zaključno s 27. studenoga, bilježimo porast od osam posto u dolascima i deset posto u noćenjima u odnosu na isti period prošle godine. U brojkama je to 1,268.919 turista te 2,270.653 noćenja. Po ostvarenim dolascima na prvom mjestu su gosti iz Južne Koreje, a zatim gosti iz SAD-a, Njemačke, Kine i Italije, dok su po noćenjima najbrojniji gosti iz SAD-a, a slijede ih gosti iz Njemačke, Koreje, Italije te Kine.
Kakvi su planovi za iduću turističku godinu? Obala bi mogla biti u problemu zbog povratka Turske, Egipta, Tunisa... Može li to utjecati i na zagrebačke rezultate?
Zagrebačka ponuda različita je od one na našoj obali jer mi smo ponajprije odredište gradskog turizma, takozvani city break te, kao takvi, nismo podložni potencijalnim oscilacijama povratkom navedenih mediteranskih tržišta. Inače, u 2019. godini, uz promociju Zagreba na sajmovima, međunarodnim turističkim burzama te na online i offline platformama, nastavljamo s našim projektima kao što su Festival svjetla Zagreb, Zagreb Summer Tour i jesenskim događanjima, a imamo u planu razvijati i neke nove projekte u području zdravstvenog turizma.
Koja je vaša dugoročna vizija zagrebačkog turizma, odnosno što bi ubuduće trebali biti glavni turistički aduti našega glavnog grada, koje glavne atrakcije, gosti kakvog profila i koliki općenito turistički promet na godišnjoj razini?
Turistička zajednica Grada Zagreba nastoji razvijati turizam na održiv način, prateći trendove, ali i čuvajući svoju baštinu i tradiciju. Upravo stvaranjem cjelogodišnje ponude i planiranim promotivnim aktivnostima to možemo i ostvariti, a planiramo razvijati i specifične vrste turizma poput zdravstvenog i poslovnog. Što se samih rezultata tiče, još neko vrijeme očekujemo da će se u Zagrebu nastaviti porast po višoj stopi rasta, ali potom će se, zbog ograničenosti kapaciteta te same veličine grada, rast usporiti. To je i normalno jer se, s povećavanjem volumena, sama stopa rasta smanjuje.
Zagreb je nedavno dobio Canopy by Hilton, a uskoro se u centru grada otvara još jedan hotel. Je li to dovoljno za hrvatsku metropolu i slažete li se s onima koji kažu da je privatnog smještaja previše u našem turizmu?
Raduje nas otvaranje novih hotelskih kapaciteta visokih kategorija jer nam je to pokazatelj, među ostalim, da se turistička ponuda našeg grada razvija u dobrom smjeru. Struktura smještaja u Zagrebu različita je od onog što nudi naša obala jer je, od ukupne smještajne ponude, oko 40 posto u hotelima, 40 posto u privatnom smještaju i 20 posto u ostalim objektima, hostelima, kampovima i planinarskim domovima. Tržište je iznimno aktivno, a reguliraju ga zakoni ponude i potražnje te imamo podjednak omjer privatnog smještaja u odnosu na hotele.
Rekli ste svojedobno da su gosti koji dolaze u Zagreb ponekad, zbog zauzetih zagrebačkih hotela, prisiljeni odsjesti čak i u Ljubljani. Koliko zagrebački prsten može nadopuniti i obogatiti ponudu turizma Zagreba?
Zagrebačka okolica ima potencijala i zanimljiva je posjetiteljima. Jednako tako gosti iz udaljenijih zemalja doživljavaju kao zagrebački prsten i našu obalu, čak i Dubrovnik. To što su nama neke lokacije udaljenije, ne znači da ih tako doživljavaju i gosti iz, npr., iz SAD-a koji vrlo često odlaze i na jednodnevne izlete na našu obalu i obrnuto. Stoga, volim istaknuti da Zagreb i naša morska i kontinentalna odredišta nisu konkurencija jedni drugima, nego komplementarne destinacije koje se međusobno nadopunjuju.
