Prošloga tjedna umrla je Vilma Espin Guillois, žena koja je bila u
najužem krugu kubanskih revolucionara te se, rame uz rame, borila s
Fidelom Castrom i Che Guevarom. Kubanska državna televizija smrt
supruge dugogodišnjeg ministra obrane Raula Castra, koji zbog bolesti
svoga brata Fidela, zemljom upravlja od prošloga ljeta, objavila je
nazivajući Vilmu Espinos “heroinom revolucije, izvanrednim borcem
pobunjeničke armije, neumornom aktivisticom za emancipaciju žena i
braniteljicom prava djece”.
Uvijek glamurozna i eksponirana, Vilma Espin Guillois bila je članica
Politbiroa i osnivačica Federacije kubanskih žena. Smatrali su je
jednom od najmoćnijih figura kubanskog komunističkog režima i prvom
damom Kube. Naime, za razliku od nje, supruga Fidela Castra Dalia
Sotodelvalle nikad nije imala značajniju ulogu u javnom i političkom
životu zemlje.
Uzrok smrti ikone ženskog doprinosa kubanskoj revoluciji službeno nije
objavljen, no njezin je odlazak ponovno skrenuo pozornost svjetske
javnosti na starenje kubanske vladajuće garniture.
Bijeg iz buržujske kuće
Rođena u Santiagu de Cubi, u bogatoj obitelji jednog od direktora
destilerije ruma bacardi, Vilma Espin je bila među rijetkim buržujkama
koje su pristale uz revolucionarni pokret, cilj kojega je bilo, među
ostalim, i oslobađanje od dominacije Sjedinjenih Država na Kubi
sredinom pedesetih. Nakon studija kemijskog inženjerstva u domovini,
odbila je ponudu američkog Massachusetts Institute of Technology da
ondje nastavi postdiplomski studij – kako bi se posvetila borbi za
svoje komunističke ideale. Pobjegavši od kuće, umijeće gerilskog
ratovanja naučila je osobno od Ernesta Che Guevare, a kao gerilka se
borila u planinama Sierra Maestra – rame uz rame s Fidelom Castrom i
njegovim bratom Raulom, za kojeg se poslije udala.
Borbena otmičarka
Uzevši gerilsko ime Deborah, koje je poslije dala jednoj od svojih
kćeri, nakon smrti Franca Paisa, vođe revolucionara istočne provincije,
Vilma Espin je preuzela vodstvo tajnog urbanog pobunjeničkog pokreta u
regiji Oriente, te u vlastitoj kući otvorila vojni štab. Raulu Castru
pridružila se kad je otvorio drugu frontu u ratu protiv kubanskog
diktatora Fulgencia Batiste, te sudjelovala u otimanju pedesetorice
američkih i kanadskih talaca 1958., što je svratilo pozornost
međunarodne javnosti na revolucionarni pokret.
Fotografije snimljene u planinama pokazuju neobičnu, lijepu ženu uz
oružje i bradata lica braće Castro te Che Guevare.
Vilma Espin poslije se prisjetila da je mlađeg Castra upoznala uz
logorsku vatru.
– Bilo mi je 28 godina i nikad nisam imala ljubavnika – kazala je u
jednoj od rijetkih prilika kad je spominjala zgode iz privatnog života.
– Raul mi je rekao da sam ga začarala svojim pjevom – prisjetila se
Vilma.
Nakon revolucije pridružila se vladi, osnovavši Federaciju kubanskih
žena (FMC), koja je imala brojno članstvo te je organizirala mnoge
kampanje, postavši utjecajnom snagom u promjenama društvenih odnosa na
otoku. Pridonijela je opismenjavanju i aktivnom sudjelovanju žena u
političkom životu, a izborila je i pravo na abortus i kontracepciju.
Više šminke, manje suđa!
Godine 1967. britanska ju je tajna služba u svom izvještaju o 61
“vodećoj osobi na Kubi” opisala kao “vrlo zgodnu, lijepu ženu koja
koristi make-up i ukrase više nego što je to običaj u krugovima
revolucionara, a čak i vojne uniforme uspijeva učiniti modernima i
ženstvenima”.
Uvijek uređena i dotjerana, Vilma Espin borila se i za oslobađanje
“drugarica” od viška kućanskih poslova. Naime, prema kubanskom
obiteljskom zakonu, koji je progurala 1975., muškarci su obvezni sa
ženama dijeliti kućanske obveze te sudjelovati u podizanju djece, a
predviđene su kazne, u slučaju da se zakon krši, prilično oštre. Tako
je Vilma Espin dobila moćnu sljedbu jer su žene prema njoj osjećale
lojalnost i sklonost. A rezultat tih njezinih napora najbolje oslikava
činjenica da danas 65 posto kubanskih akademskih građana čine – žene.
Vilma Espin s godinama nije izgubila svoj buntovni duh pa je i 1990.,
kad je navršila 60., za Los Angeles Times izjavila:
– Još ima mačizma u srcu kubanskih muževa, pa čak i neke žene na važnim
pozicijama imaju staromodne ideje. No moramo se boriti da muškarci sa
ženama dijele kućanske obveze!
LEGENDE Umrla je najmoćnija žena Kube i najkontroverznija Castrova sljedbenica, koja je ratne vještine učila od Che Guevare, a kubanske muškarce natjerala da preuzmu kućne obveze