Dramatične srpanjske rupe i slabija popunjenost apartmanskog smještaja tijekom lipnja i srpnja žestoko su ove sezone uzdrmali percepciju hrvatskog turizma. Pogotovo su neke velike dalmatinske turističke destinacije zabilježile drastičan pad noćenja za čak 10 do 20 posto, no otok Vir nije među njima. Unatoč znatno slabijem svibnju zbog kišnog i hladnog razdoblja s kojim je otok rekorder ušao u ljetnu sezonu, trend rasta noćenja iz lipnja prenesen je na prvu polovicu srpnja, pa je za očekivati kako će rekordna 2018. godina biti premašena makar za „centimetar“. Takvo što sugeriraju i brojke ostvarenih noćenja od 1. siječnja do 15. srpnja, a riječ je o ukupnom povećanju za 1,57 posto. Do polovice srpnja na otoku je noćilo 748.703 domaćih i stranih gostiju (lani 737.123), odnosno 406.877 hrvatskih turista (povećanje 3 posto) i 341.826 turista iz inozemstva, što je gotovo u dlaku identična brojka prošlogodišnjih noćenja stranih gostiju (342.170). Računajući po udjelu u noćenjima, domaćih je bilo 54,3 posto, a stranih turista 45,7 posto. Iako su domaći gosti u ovom segmentu još uvijek u prednosti u odnosu na inozemne, razlika je manja od prošlogodišnje kada su Hrvati zabilježili nešto više od 57 posto udjela.
- Nismo u plusu kakav smo bilježili proteklih nekoliko godina, jer smo tada rasli dvoznamenkastim brojkama od 20-ak posto, ali smo u pozitivi. To je jako bitno u situaciji kada većina drugih destinacija bilježi čak i dvoznamenkaste minuse - izražava zadovoljstvo dosadašnjim tijekom turističke sezone načelnik Općine Vir Kristijan Kapović. Kako je općinska tvrtka Vir turizam u vlasništvu plažnih objekata i komercijalnih sadržaja na najljepšim virskim plažama, svakodnevno se može pratiti i trend veće potrošnje gostiju. Drugim riječima, uložena sredstva u plažne objekte općinskom su poduzeću donijela znatno veće prihode.
- Time možemo biti jako zadovoljni, jer bilježimo povećanje potrošnje od 25 posto. Mi nismo osjetili Tursku, Egipat, Tunis ili Grčku - ističe načelnik Kapović. Zapravo je riječ o priči koja je počela prije desetak godina kada je Vir „na sva zvona“ krenuo s domaćom i europskom marketinškom kampanjom, brendiranjem destinacije te podizanjem standarda turističke, smještajne i ugostiteljske usluge na otoku. Od otoka koji nije imao „pošteni“ smještajni objekt, Vir je postao prva hrvatska destinacija s rezidencijalnim smještajnim objektom s pet zvjezdica (Villa Lanterna), sve brojnijim vilama s bazenima ili autentičnim tradicijskim objektima koji bilježe punu popunjenost od polovice travnja do polovice listopada. Animacijski sadržaji, ekskluzivnost Virskog ljeta, turistička ponuda koja prati globalne trendove te pred i posezonski sportski spektakli, produžili su sezonu i definirali Vir kao obiteljsku i izletničku destinaciju bez premca u Zadarskoj županiji i jednu od deset najboljih u Hrvatskoj (prošle godine na 7. mjestu u top 10). Drugim riječima, Vir nije čekao da mu se dogodi turizam ili da mu rast drugih odredišta poremeti i ruši standard.
- Svi oni koji se brinu o svojoj destinaciji na pravi način i tijekom svih 12 mjeseci u godini, znaju da rezultat ne može izostati. Jednostavno mora doći. Mi rastemo već desetak godina uzastopno, pa se nadam kako ćemo ostati u hrvatskih top 10, a sigurno ćemo dati sve od sebe da ostanemo prva županijska destinacija - dodaje Kapović.
O kakvom je rezultatu riječ najbolje pokazuju ostvarena noćenja u prosjeku na otoku, koja su ponovno nacionalni rekord te još bolji rezultat nego prošlogodišnji: od prvog dana siječnja do polovice srpnja zabilježeno je 12,3 noćenja u prosjeku na otoku, dok je prošle godine u istom periodu bilo 12,03 noćenja.
Najviše su noćili Slovenci (98.374) s rastom 8,92 posto, potom Nijemci (62.054) uz rast 5,71 posto te Mađari (40.719), ali uz pad od 18,5 posto. Slovaci su ove godine hit na virskom turističkom tržištu, jer su sa sjajnim brojkama (32.115 noćenja) i najvećim rastom (11,3 posto) ušli u veliku četvorku virskog turizma. Slijede Česi (31.784), Austrijanci (19.034), Bosanci i Hercegovci (19.008), Poljaci (15.634), Šveđani (3.915) i Švicarci (3.638). Najveći ukupni rast na virskom tržištu (minimalno 200 noćenja) imaju gosti iz Italije (73,2 posto), Rusije (36), Norveške (31,3) Ukrajine (31,2) i Bjelorusije (30,9). Kada je riječ o turističkim dolascima, u prvih sedam i pol mjeseci ostvareno je 60.688 dolazaka (lani 61.099) s većim udjelom stranaca koji su imali 37.853 dolazaka (62,4 posto); najviše Slovenci (7.391), pa Mađari (6.312), Nijemci (5.970), Slovaci (4.471), Česi (4.174), Bosanci i Hercegovci (2.649), Poljaci (2.292), Austrijanci (1.912), Šveđani (412) i Švicarci (309). Najveći rast dolazaka, kao i u slučaju noćenja, zabilježili su Slovaci (6,99 posto) među virskih top 10, a kod ostalih Ukrajinaci (45,5 posto), Talijani (22,3) i Rusi (20,5 posto).
Nitko da napiše istinu o tom mjestu; to je odmaralište za sirotinju gdje je noćenje 3o eura, gdje i najbolji apartmani nemaju vodu i kanalizaciju, a crijevne bolesti haraju na sve strane, pa ti ljetuj. Nekretnine tamo vrijede u pola manje nego 2 km dalje, a načelnik je priča za sebe. Taj kaos on najbolje koristi za svoje bogaćenje. Npr. nije dao graditi jedinu benzinsku pumpu jer nije planirana na njegovoj zemlji, a sada kad je ipak izgrađena neda im struju, pa rade na agregat. Sve radno sposobne mještane rasporedio u općinske fiktivne firme i tako kupuje glasove, a raja ne konta da im je uzeo barem 5o% vrijednosti svake nekretnine. Smijurija od mjesta.