Uz presudnu brzinu epidemiološke reakcije i poštivanje mjera, niz čimbenika utječe na širenje zaraze i broj žrtava koronavirusa. Ali, jedan je zanemaren u analizama iako je na prvi pogled uočljiv u najvećim žarištima Wuhanu, Lombardiji, New Yorku ili New Jerseyu, a to je gustoća stanovništva. Doduše, prostrane zemlje kao što su SAD, Rusija, Kina, Kanada ili Brazil formalno imaju nisku gustoću naseljenosti, ali i kod njih zaraza se širi u gusto napučenim urbanim središtima, gdje je svaki dan slobode za SARS CoV-2 kao virus socijalne interakcije ogroman dobitak.
U ruralnim sredinama manje je kontakata među stanovništvom, lakše se obraniti pa i propuste s manje štete ispraviti. K tomu, tu svi sve znaju pa je disciplina i odgovornost za zajednicu izraženija. Stoga, u manje urbanim zemljama, rijetko naseljenima i s mlađim stanovništvom, trebalo bi u pravilu biti manje zaraženih i mrtvih. Usporedili smo podatke o gustoći, udjelu urbanog stanovništva i medijanu starosti po zemljama s podacima o broju zaraženih i mrtvih. I upravo se po tomu, uz razinu pogođenosti virusom, izrazito razlikuju zapadna Europa sa 181 st/km² i istočna sa 16 st/km². Najpogođenije europske zemlje su i najgušće naseljene (po Worldometeru): Nizozemska 508 st/km², Belgija 383, UK 281, Njemačka 240, Švicarska 219, Italija 206 (Lombardija 420 st/km²), Francuska 119 (najpogođeniji Îlede-France 1000 st/km²), Austrija 109 i Španjolska 94 st/km² (najpogođeniji Madrid 10.591 i Katalonija 234).
U Austriji se virus nije toliko proširio, možda i zato što samo 57,3% Austrijanaca živi u gradovima. Kao i u Slovačkoj (53,7%) sa 114 st/km², što treba uzeti u obzir kad se traži razloge tomu što imaju samo 1455 zaraženih i 26 mrtvih, a Češka preko pet puta više zaraženih i deset puta više mrtvih. Češka je gušće naseljena (139 st/km²), Česi su prosječno dvije godine stariji i imaju 20% više gradskog stanovništva.
>> VIDEO Dr. Gordan Lauc govori u kojoj smo fazi pandemije koronavirusa i što nas sve očekuje
Vijetnam izvan pravila
Zapadnoeuropske zemlje izrazito su urbanizirane. U Belgiji, velikom žarištu zaraze, čak je 98% urbanog stanovništva, u Nizozemskoj 92,5%, Švedskoj 88, UK 83, Francuskoj 81,5, Španjolskoj 80, Njemačkoj 76, Švicarskoj 74... Sjever Europe sa 62 st/km² virus je znatno slabije pogodio, s time da su Finska s 18, Norveška s 15 i Švedska s 25 st/km², iako visokourbanizirane (od 83 do 88%), među najrjeđe naseljenima u Europi. Stoga je švedskih više od 3000 žrtava to veći poraz njihova pristupa. Island s 3 st/km² gotovo je “corona-free” zemlja sa samo 36 aktivnih slučajeva.
Ruskih 9 st/km² ne treba precijeniti s obzirom na to da 73,7% Rusa živi u gradovima, ali iako zaraza buja, to još nije ni blizu stanju kao na zapadu Europe. Vijetnam se ne uklapa u pravilo jer je s 314 st/km² jedna od najgušće naseljenih zemalja, ali ima i vrlo mali udio urbanog stanovništva, 38%, i to mladog (32,5), u čemu i treba tražiti od govor kako je moguće da na 95 milijuna stanovnika ima samo 288 zaraženih, bez mrtvih. I Tajland sa 137 st/km² dobro se nosi s koronavirusom, možda jer ima samo 51% gradskog stanovništva. Danska s istom gustoćom, dvije godine većim medijanom starosti i s 88% urbanog stanovništva ima više od triput veći broj zaraženih i gotovo 10 puta više mrtvih.
>> VIDEO Frizerski saloni otvorili su svoja vrata: Pogledajte kakvih se mjera treba pridržavati
Crna Gora ima još 50 aktivnih od 324 slučaja, rijetko je naseljena (47 st/km²) i ima 67,6% urbanog stanovništva s medijanom dobi 38,8 godina dok je u većini europskih zemalja iznad 40, a najveći, 47,3, u Italiji, u Španjolskoj 44,9, Nizozemskoj 43,3, Francuskoj 42, Belgiji 41,9, UK 40,5 godina...
Otočne države lakše je braniti od virusa, a rijetko naseljeni Novi Zeland i Australija, iako visokourbanizirani (87 i 86%) imaju medijan dobi 38 godina. Gusto naseljena Njemačka (240 st/km²) sa starijom populacijom (45,7) ima 76% urbanog stanovništva, pa razloge niže smrtnosti treba tražiti drugdje. Japan je fenomen jer uz 347 st/ km², najstarija je nacija (48) i vrlo urbaniziran (92%), kao i Južna Koreja, pa je njihov uspjeh u suzbijanju zaraze to izrazitiji. Stopostotno urbani Singapur (8358 st/ km²) čudo je s 20 mrtvih na 21.707 zaraženih, najviše među mladim radnicima migrantima koje virus ne ubija.
Spašava ih mladost
Gusto naseljene ruralne zemlje poput Indije, Pakistana, Bangladeša... u kojima se virus brzo širi, kao i afričke zemlje, od katastrofe bi moglo spasiti što su to mlade nacije (medijan 28 i 23, a za Senegal 18 godina) bez većeg udjela starijih osoba. Katar sa čak 18.890 zaraženih (248 st/km² i 96% urbanih) ima 12 mrtvih, možda jer su mladi (32). Čile ima sličnu gustoću, urbanost i broj zaraženih kao Švedska, ali čak 10 puta manje mrtvih. Šest godina su mlađi od Šveđana s medijanom od 41 godine.
I Peru s istom gustoćom i dvostruko više zaraženih ima upola manje mrtvih od Švedske s medijanom od 31 godine. Izrazito urbana Saudijska Arabija (84%) s medijanom od 31,8 godina ima nisku smrtnost unatoč velikom broju zaraženih. Uspjeh Hrvatske treba tražiti i u, za Europsku uniju, samo 73 st/km² i 57,7% urbanog stanovništva, ali s medijanom od 44,3 godine smo visokirizični za veću smrtnost. Uzgred, u virusom najpogođenijoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, uz Split koji ima 2254 st/km² (Zagreb 1215) je i najviše, još sedam, gradova i općina s gustoćom iznad 300 st/km².
Koji dubokoumni zaključak da se virus brže i bolje širi tamo gdje je veća gustoća stanovništva... Pa virus se širi kapljično, normalno da se brže širi tamo gdje ima više ljudi na određenom prostoru. Ne širi se preko stvari, preko životinja, vode i tko zna čega... Isto tako brže se širi po zemljama koje imaju veću poslovnu ili tranzitnu aktivnost, zato je zapadna Europa više pogođena od istočne...