Iako je od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH prošlo
gotovo 13 godina, još uvijek je teško konkretnim brojevima iskazati
koliko je izbjeglih i raseljenih osoba iznašlo trajna rješenja kroz
povratak. Premda su u procesu povratka ostvareni rezultati, ne postoje
točne evidencije o broju neintegriranih povratnika u ranija mjesta
prebivališta.
Kada je u pitanju povratak Hrvata na svoja ognjišta, na cijelom
prostoru BiH, iz baze podataka kojom raspolaže Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice i povjerljivih dokumenata do kojih smo došli
razvidno je da se Hrvati žele vratiti svojim domovima, što zorno govori
da su sve priče o nepostojanju želje i htijenja za povratkom samo
spekulacije i pravdanje za neučinjeno na planu povratka.
Strategija spasa
Naime, u ovom trenutku više od 20.000 Hrvata iskazalo je svoju želju za
povratkom. To im ovaj put jamči i revidirana strategija BiH za provedbu
Aneksa VII. - Držim kako je trenutačni pregled evidentiranih prijava za
povratak ključ rješenja povrataka Hrvata u BiH. Naime, u bazi podataka
trenutačno imamo više od 22.000 imena Hrvata koji se žele vratiti u
BiH. Problem izbjeglih i raseljenih osoba jedno je od strateških
pitanja u BiH.
Dok se taj problem ne riješi do kraja, konkretno dok sve političke
opcije ne kažu da je na to pitanje stavljena točka, nećemo ozbiljnije
krenuti u krupnije političke procese, kazao je Slavko Marin, zamjenik
ministra za ljudska prava i izbjeglice u BiH. Da bi se shvatio problem
povratka Hrvata, potrebno je naglasiti neke pokazatelje. Naime, u
vrijeme potpisivanja mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina je imala
oko 2,2 milijuna izbjeglih, što je više od polovine od oko 4,3 milijuna
stanovnika registriranih popisom iz 1991. Procjenjuje se da izvan BiH
trenutačno boravi više od 400.000 osoba, od oko 1,2 milijuna državljana
koji su napustili BiH od 1992. do 1995. godine i koji su zabilježeni
kao izbjeglice.
Najveći broj njih je integriran u zemljama prihvata. U tom kontekstu
važno je naglasiti da su ovaj put na razini države BiH utvrđeni točni
principi prema kojima se vrši raspodjela financijskih sredstava što
ovaj put predstavlja jamstvo da se proces povratka neće odvijati na
štetu Hrvata, kako je to često dosad bilo. Principi raspodjele
financijskih sredstava utvrđeni su na razini države na način da
Hrvatima pripada od 17 do 20 posto sredstava, Srbima od 38 do 40 posto
te Bošnjacima od 40 do 44 posto. Podsjetimo, u oba entiteta ti principi
nisu nikada bili usklađeni, a raspodjela novca najčešće se vršila na
štetu Hrvata, pa je to bio i jedna od uzroka lošijeg povratka Hrvata.
Najviše želi u RS
S druge strane, važno je naglasiti da svi oni koji se žele vratiti mogu
se još uvijek registrirati u svojoj matičnoj općini. Inače, iz pregleda
evidentiranih prijava za povratak, kojima raspolaže Ministarstvo za
ljudska prava i izbjeglice BiH, u Federaciju BiH trenutačno se želi
vratiti 8898 Hrvata ili njih 11 posto. U Republiku Srpsku povratak želi
12.255 Hrvata, odnosno 17 posto, a u Distrikt Brčko žele se vratiti
1003 Hrvata.
Dakle, u ovom trenutku, a prema pregledu evidentiranih prijava, više od
22.000 Hrvata želi se vratiti svojim domovima u BiH. Kada je u pitanju
Federacija BiH, zanimljivo je istaknuti podatak prema kojemu je 45.000
Srba evidentirano za povratak u veći bh. entitet. Radi preispitivanja i
jačanja napora na provedbi Aneksa VII, Ministarstvo za ljudska prva i
izbjeglice BiH i UNHCR, uz konzultacije s ostalim akterima, inicirali
su reviziju strategije BiH za provedbu Aneksa VII Daytonskog sporazuma.
Aktivnosti na izradi revidirane strategije dosad su prošle kroz sve
značajne faze i slijedi najvažnija, a to je skora rasprava u
Parlamentarnoj skupštini BiH. Usvajajući prijedlog revidirane
strategije, Vijeće ministara BiH zadužilo je Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice da u roku od tri mjeseca od dana usvajanja ovog
dokumenta načini plan održiva završetka procesa povratka, koji će, u
suštinskom smislu, biti programiran na razdoblje od 2009. do 2014.
godine, zajedno s procjenom sredstava za njegovo provođenje prema
usvojenim načelima na cijelom prostoru BiH.
Financijska sredstva
Važan zaključak donijelo je Vijeće ministara BiH, prema kojemu je
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo u roku od tri
mjeseca od dana usvajanja strategije načiniti plan kompenzacije,
pravičnu naknadu i realiziranje ostalih prava iz Aneksa VII Daytonskog
sporazuma. Najvažniji čimbenik u cijeloj priči vezanoj uz završetak
procesa povratka jesu financijska sredstva.
Naime, zaključak da se osigura 400 milijuna KM kreditnih sredstava za
potrebe financiranja procesa povratka jamčio bi uspješnu realizaciju
strategije do predviđene 2014. godine. Važno je podsjetiti na činjenicu
da se u posljednjih četiri do pet godina u proces povratka u BiH ulaže
oko 130 milijuna KM na godišnjoj razini, ali se odnos ulaganja države i
donatora značajno promijenio. Danas proračunska sredstva na svim
razinama u procesu povratka sudjeluju s oko 72 posto u odnosu na 28
posto donatorskih sredstava.
PRIHVAT IZBJEGLIH
Mnoge zemlje su tijekom i nakon rata otvorile svoja vrata i prihvatile tisuće i tisuće Hrvata koji su prognani iz raznih krajeva u BiH. Neki od njih su u tim zemljama ostali živjeti, dok je određeni broj još u prihvatnim centrima, želi se vratiti i obnoviti domove
