U Njemačkoj država prema podacima Eurostata, 2022. godine 47 posto građana živjelo je u vlastitoj nekretnini, a ostalih gotovo 53 posto u podstanarstvu, što Njemačku stavlja na apsolutno dno u Europi, ako se izuzme Švicarska. Najvišu stopu vlasništva nekretnina imaju Rumunjska, Slovačka, Hrvatska, Mađarska i Crna Gora. U tim zemljama više od 90 posto stanovništva živi u vlastitoj kući ili stanu, piše DW.
Za neke odgovore moramo zadirati u povijest i pronaći ih u 19. stoljeću kada su ljudi selili iz sela u grad kako bi tamo pronašli zaposlenje i većinom su tražili jedtine stanove. Kasnije diljem Njemačke nastaju veliki industrijski centri. Upravo iz tog vremena potječe pojam “kasarni za stanovanje” što je opis za krajnje spartanski i vojnički životni standard koji je tamo prevladavao. Pojam je označavao i stambenu bijedu u Njemačkom carstvu gdje su velike mase u gradovima poput Berlina ili u Rurskoj oblasti živjele u katastrofalnim uvjetima. Drugi svjetski rat još je više uništio stambenu infrstrukturu gotovo 21 milijun ljudi tražilo je novi dom neposredno nakon završetka rata, a nedostajalo je oko 5,5 milijuna stano. Zbog toga su se gradili brzi montažni stanovi.
"U pedesetim i šezdesetim godinama su pretežito građeni stanovi za iznajmljivanje u vlasništvu građevinskih zadruga. Kao rezultat toga, postojao je visok udio podstanara", objašnjava profesor specijaliziran za povijest gradnje Günter Vornholz. Od tada se situacija tek neznatno promijenila. Neke zgrade su prešle u vlasništvo tvrtki za nekretnine ali u stanovima su ostali podstanari.
VEZANI ČLANCI:
Jednako tako osim povijesnog razloga navode kako na njemačkom stambenom tržištu ponuda najma je vrlo raznolika,“Činjenica da zapravo mogu unajmiti obiteljsku kuću ili stan visoke kvalitete različitih veličina ne postoji u drugim zemljama.” Osim toga, u Njemačkoj stanovništvo ne živi isključivo u velikim gradovima kao npr. u Francuskoj. Stanovništvo je u Njemačkoj relativno dobro raspoređeno.
Stopa vlasništva u konačnici također ovisi o regiji u Njemačkoj. Ona je posebno niska u većim njemačkim gradovima: primjerice u Berlinu manje od 14 posto. Slično je i u metropolama Frankfurtu, Hamburgu, Kölnu i Münchenu. U ruralnim sredinama, pak, znatno više ljudi živi u svoja četiri zida, nešto više od polovice.
U nekim je zemljama jedini način da se živi u gradskim područjima kupnja nekretnine. Ako si to ne možete priuštiti, na kraju ćete morati smanjiti druge troškove ili putovati daleko na posao. Osim toga, stambeno tržište je nestabilnije kod tržišta s visokom stopom vlasništva. “Cijene rastu i sve više fluktuiraju, što ne pridonosi pod svaku cijenu stabilnosti tržišta”, kaže stručnjak piše DW.
VEZANI ČLANCI:
Dolaskom Merkel na vlast, ništa nije ostalo od Njemačke, ni kao primjer, ni za usporedbu.