Hrvatski laburisti:

'Više od trinaest dekada traje hladni rat na relaciji poslodavac-radnik'

David Bregovac
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
30.04.2020.
u 12:12

David Bregovac, predsjednik Laburista ističe da se pod krinkom spasa ekonomije uslijed korona pandemije zadnji na razgovor zovu radnici, a prvi su na liniji bojišnice kojom se želi potaknuti gospodarski rast

Prošlo je više od jednog stoljeća od velikih radničkih prosvjeda zbog ponižavanja, iskorištavanja i borbe za vaša prava koja zaslužujete. Ususret Međunarodnog praznika rada i obilježavanja 134. godišnjice borbe za prava radnika i dalje je prisutno zanemarivanje vaših prava u našem društvu. Zato je bitno da budemo još glasniji kako bismo zaustavili promišljeno manipuliranje vašim pravima na relaciji poslodavac – država. Priopćili su to Hrvatski laburisti - Stranka rada.

Kažu kako u razdoblju tehnološkog procvata i drastičnog ubrzanja širenja informacija naši radnici danas rade i više od osam sati dnevno.

Skriveni, a neplaćeni radni sati kad je radnik dostupan samo na jedan poziv uzeli su maha. Odmor i društveni, kvalitetniji život apsolutno su zanemareni, poručuju Hrvatski laburisti.

– Više od trinaest dekada traje „hladni rat“ na relaciji poslodavac-radnik, a danas na taj rat prešutno pristaje i državni vrh. Štite se primarno prava poslodavca, a zanemaruju se radnici, uskraćuju im se prava koja svojim poštenim radom zaslužuju – rekao je David Bregovac, predsjednik Laburista.

Ističe da se pod krinkom spasa ekonomije uslijed korona pandemije zadnji na razgovor zovu radnici, a prvi su na liniji bojišnice kojom se želi potaknuti gospodarski rast. Pita se gdje je nestala društvena odgovornost na koju su se svi redom pozivaju.

– Svjedoci smo toga da HUP, iza zatvorenih vrata, u dogovoru s Vladom RH želi dogovoriti derogiranje ionako devastiranog Zakona o radu, kako bi samoinicijativno mogli regulirati otkaze radnicima, njihove plaće i ostala materijalna prava. Ono što je prije 134 godine krvlju izboreno, sada se u Hrvatskoj želi potezom pera izbrisati. Hrvatska je na samom dnu EU zemalja po visini plaća i radničkih prava i sloboda, a na samom vrhu EU po prekarnom radu kojem je osnova nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni radni angažman te niska ili skoro nikakva radna prava i zaštita. Poražavajuća je činjenica da se preko 85% novozaposlenih zapošljava u nekom obliku prekarnog rada, a kao posebnost ističu se ugovori na određeno radno vrijeme koje potpisuje preko 90% novozaposlenih – priopćili su Hrvatski laburisti.

– Umjesto da iskoristimo ovo vrijeme pandemije i osiguramo našim radnicima skraćeni radni tjedan, zakonom regulirano fleksibilno radno mjesto i vrijeme, kvalitetnije obrazovanje koje priprema buduću radnu snagu na veću dinamiku na tržištu rada i bržu prekvalifikaciju kroz sustav cjeloživotnog obrazovanja po uzoru na Dansku i Švedsku, u Hrvatskoj se ide po onoj staroj „tko jači, taj kvači“ i umanjuju se prava radnika – ističe Bregovac.

Istraživanje pokazuje da skraćeni četverodnevni radni tjedan povećava zadovoljstvo radnika, smanjuje se broj izostanaka za 25%, produktivnost se povećava za 40%, a smanjuju se troškovi energije za 23% i utrošak papira za 60%. U ovom slučaju poslodavac i radnik imaju izravnu korist. Radnik ima više odmora, a poslodavac puno efikasnijeg radnika te bolje financijske pokazatelje bez da je umanjivao plaću radnika.

– Pozivam sve političke stranke, lijeve i desne, da ne budu jake samo na riječima oko štićenja prava hrvatskih radnika. Promijenimo krnjav Zakon o radu i osigurajmo našim radnicima dostojanstven život za njihov pošten rad. Konkretna djela, a ne riječi – to prepoznaju i zaslužuju naši radnici. I to će vratiti naše ljude iz inozemstva – zaključuje Bregovac.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije