Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovat će na kriznom radnom sastanku na vrhu koji je za nedjelju sazvao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i na kojem će tema biti migracija i azilantske politike, doznajemo iz izvora u Vladi. Taj mali summit koji se održava uoči “velikog” summita svih članica sljedeći tjedan, i za koji se ocjenjuje da je zapravo Junckerova pomoć kancelarki Angeli Merkel, podijelio je EU. No Hrvatska ima svoju agendu.
Europska praksa i zakoni
– Mi moramo sve pratiti i biti nazočni svuda gdje se razgovara i odlučuje, gdje se pišu i usvajaju neki prijedlozi – sažima naš izvor. Iako je prva verzija zaključaka malog summita puštena u javnosti još u četvrtak, ona je pod utjecajem država članica morala biti izmijenjena. Tako se još jučer poslijepodne na stručnoj razini radilo na raznim opcijama zajedničkog teksta.
– Kada govorimo o migracijama, važno je imati europski pristup. Ovo nije trenutak za nacionalizme – kazao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. No nije tako. Prema nekim informacijama, summitom nije bio zadovoljan ni predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, smatrajući da se rješenje mora tražiti u okviru svih članica. Talijani su pristali nazočiti, ali su se predomislili kad su vidjeli unaprijed objavljene zaključke, pa su se opet predomislili kad ih je A. Merkel uvjerila da će izmijeniti dio zaključaka. Najnovija “košarica” Junckeru i A. Merkel stigla je iz država Višegradske skupine, Mađarske, Poljske, Slovačke i Češke, koje su jasno poručile da ih ondje neće biti.
– Ne bi bilo primjereno sudjelovati na sastanku čiji je status ........(nije) po europskim praksama i zakonima. Stoga ćemo naše pozicije o migraciji iznijeti na summitu sljedeći tjedan – kazao je mađarski premijer Viktor Orban.
Zasad su sudjelovanje potvrdile, uz Italiju, Belgija, Nizozemska, Grčka, Španjolska, Malta, Njemačka, Francuska, Bugarska, Austrija i Hrvatska.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kaže da Hrvatska nipošto neće postati okupljalište migranata iz kojeg bi druge države uzimale ili vraćale ljude koje su spremne, odnosno one koje nisu spremne integrirati u svoja društva. S kompleksnim migrantskim pitanjem dugoročno se može nositi jačanjem graničnih policija svih zemalja jugoistočne Europe, kaže ministar. Iako policijski sindikati tvrde da policije nema dovoljno, a glasni su i zagovornici vojske na granici, Božinović sve vrijeme uvjerava da policije ima dosta i da je vrhunski opremljena. Takav je stav naše vlasti i logičan s obziroma na to da još nismo ušli u schengenski režim jer bi pokazivanje slabosti sasvim sigurno taj iznimno bitan proces odgodilo.
Stoga nismo u prilici ni da zakonskim rješenjima doskočimo migrantima koji se zapravo samo pretvaraju da u nas žele azil, a dvije trećine onih koji su zahtjev podnijeli nikada i ne dočekaju odluku već tijekom postupka “nestanu” prema zapadu. Naime, s istim se problemom suočava i Slovenija koja ga navodno kani riješiti tako da svatko tko podnese zahtjev za azil, a zatim ode dalje te bude uhićen, više neće moći nastaviti sa započetom procedurom već će za njega u trenutku uhićenja početi vrijediti odredbe Zakona o strancima, što podrazumijeva deportaciju. Dodatno je problematiku migrantske krize zakomplicirala Srbija ukidanjem viza za zemlje koje se nalaze na tzv. crnoj schengenskoj listi, poput Irana. Bruxelles je itekako upućen u taj problem, a ta odluka Srbiji neće koristiti na europskom putu.
Opcije o centru za migrante
Kad je u pitanju jugoistočna Europa, uključujući i Albaniju, Hrvatska se zalaže da se ojačaju njezini kapaciteti koji će se nositi s problemom, uključujući i angažman Frontexa. S Frontexom je Hrvatska dogovorila angažiranje jednog njegova zrakoplova koji će nam davati sliku migrantskih kretanja na ruti koja iz Crne Gore i BiH ide prema Hrvatskoj.
U ovom trenutku razmatra se nekoliko mogućnosti za gradnju centra za migrante u Europi, ali izvan EU. Jedna od lokacija koja se spominje je i Albanija. No ministar Božinović kaže da se migracijama najbolje može upravljati u zemljama podrijetla migranata, i to na više načina – od ekonomske pomoći do financijske i operativne pomoći u organizaciji centara.
Svaka čast Višegradskoj skupini a naš Plenki kao i obično guzolizac ništa novo