K crnom orlu, ljekarnica na Gornjem gradu, simbol je Zagreba, ali krije i jednu uspješnu damsku priču. U svojoj impresivnoj povijesti koja je starija od 1355. godine, jer se ta kultna zagrebačka ljekarna upravo te godine prvi puta spominje u nekoj parnici između vlasnika i susjeda krznara, jedan od vlasnika bit će i - dama, Vjera-Rojc Katušić. Gospođa Vjera imala je itekako - vjeru u sebe, te ispisala povijest, jedna je od Hrvatica koje su uistinu mijenjale svijet.
Vera je bila prva magistra farmacije koja je položila doktorat na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali i prva vlasnica ljekarne u Hrvatskoj. Bjelovarčanka je rođena 1889. godine, iste kada je u Parizu otvoren i Eiffelov toranj, u Zagrebu Botanički vrt, a njezino su godište bili i Ante Pavelić, Charlie Chaplin, Jawaharlal Nehru te Adolf Hitler. Odrasla je u itekako imućnoj obitelji, a otac Milan dogurat će kasnije i do titule koja odgovara današnjem ministru prosvjete.
Vjerina strast nakon što je odrasla u Bjelovaru, kao studentice postaje izučavanje reakcije tali-soli sa sumporovodikom, a 1913. godine je na Mudroslovnom fakultetu, punog naziva Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, završavala Farmaceutski učevni tečaj. Kako bi stavili vrijeme u kontekst, u to su doba Bugari već napali Srbiju i Grčku, počinjao je drugi Balkanski rat, sukob koji će uvoditi u I. svjetski rat.
Ljeti je na Otoku tenisačica Dorothea Chambers osvojila Wimbledon, a te je 1913. prvi puta u novinama, konkretno u New York Worldu izašla i - križaljka, dok će Henry Ford svečano rezati crvenu vrpcu na svojoj prvoj tvorničkoj traci za proizvodnju automobila. U isto doba Bjelovarčanka će uz mentora Gustava Janačeka odlučiti kako će biti prva žena koja će izraditi disertaciju. Dvije godine kasnije će je obraniti te postati prva magistra koja je položila doktorat, a temu već znamo. Reakcije tali-soli sa sumporovodikom. Jutarnji list pisao je 31. listopada 1915. kako je “Promocija održana u sveučilištu”. Promovirani u našem sveučilištu na čast doktora je Vjera Rojc-Katušić, ljekarnicu u Zagrebu.
Već u to doba je buduća doktorica imala i vlastitu - ljekarnu. Bila je suvlasnica, a ljekarna je nosila naziv “K crnom orlu”. Vjeruje se kako je novac za kupnju ljekarne obitelj sakupila tako što je obitelj prodala veliko imanje u Bjelovaru, riječ je o imanju koje je bila vojna kuća, koje je nosilo naziv Rojčevo, a nalazi se u Gudovcu, danas poznatom po poljoprivrednom sajmu. Autorice teksta “U povodu 650. obljetnice zagrebačke gornjogradske ljekarne”, Stella Fatović-Ferenčić i Jasenka Ferber-Bogdan navode kako je polovicu ljekarne Vera platila 50.000 austro-ugarskih kruna, a da je vlasnik druge polovice Žiga Ključec, koji će svoj dio kasnije prodati Vjerinu mlađem bratu Vladimiru.
Interesantno je kako je u samoj ljekarni radio i Nicolò Alighieri, koji je stigao iz rodne Verone te je vlasnik bio 1399. godine, a vjeruje se kako je i sam Dante Alighieri, bio kod praunuka u - apoteci! Tome svjedoči i tabla na kojoj stoji “Danteov praunuk Nicolò Alighieri, unuk pjesnikova prvorođenca Pietra donio je izravan glas o slavnom pretku u Zagreb gdje je živio oženjen i imao je ljekarnicu”. Kasnije će i sama Vjera, kao 28-godišnjakinja nakon udaje za Dr. Dragutina “Draška” Katušića iz Vinkovaca, svoj dio prepustiti bratu, koji će ljekarnu u Kamenitoj 9 voditi sve do 1947. godine, a nakon toga će Ministarstvo narodnog zdravlja oduzeti ljekarnu.
I danas o tome traje spor s nasljednicima koji bezuspješno traže povrat vlasništva nad ljekarnom koja je bila nacionalizirana. Vratimo se još malo na fakultet. Podaci s Filozofskog fakulteta govore kako su u to doba, uz Vjeru, titule doktorica znanosti stekle i Milica pl. Bogdanović, odnosno Josipa Steinkuš, a da je u razdoblju od 1895. do 1914. godine čak 158 studentica pohađalo nastavu, ali je diplomiralo njih tek njih 21. Manje od deset posto...
Tek će u godinama koje slijede žene početi osvajati Zagrebačko sveučilište, a Vjera je bila prva među njima. Nije ni čudo da je imala želju za probijanjem tadašnjih granica, jer je otac Milan bio odvjetnik i političar, kasnije jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Zagreba, koji se uostalom i kao narodni zastupnik zalagao i za otvaranje Tehničkog fakulteta, Agronomskog fakulteta i Umjetničke akademije. U prilog njezinim ambicijama govori i kako je sestra Nasta bila itekako poznata slikarica, jedna od najpoznatijih hrvatskih slikarica.
POVEZANI ČLANCI:
I za Nastu Rojc su govorili kako je žena ispred svog vremena. Nasta je bila udana za - sina Augusta Šenoe, Branka Šenou te se kretala u visokom društvu. Njezine su slikarske radove hvalili Miroslav Kraljević, Isidor Kršnjavi i drugi suvremenici, a upravo je sestra Nasta ilustrirala prvo izdanje romana Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, imala izložbe samostalne izložbe u Londonu, pa se za njezin rad interesirala i sama Marija Jurić Zagorka. Dok je sestra slikala, Vjera je bila u bijeloj kuti. I to kod spomenutog Žige Ključeca, kod kojeg je odrađivala pripravnički staž.
Udio u ljekarni će, konkretno, kupiti na samu Novu godinu, 1. siječnja 1914. godine. I sestra Nasta, pa i Šenoin sin, pomagali su u izradi svjetlećih reklama za izloge, a ljekarna će u to doba biti poznata kao mjesto gdje su patentirani specijaliteti poput Reumatisa koji je pomagao protiv kostobolje, reume i gihta, Dermovala za kožne probleme, Modrila za liječenje domaćih ljubimaca, odnosno Migraen ulja protiv glavobolje, te lijekova za kurje oči, znojenje nogu, slabokrvnosti, crijevne tegobe, ozebline... Motiv Kamenitih vrata s ljekarnom u neposrednoj blizini, bio je i ostao - simbol metropole. Kroz povijest dužu od šest stoljeća, sama je ljekarna mijenjala vlasnike, a na početku su to bili isključivo stranci.
Bogati trgovci kojima je specijalnost bila - ljekarnička usluga. Vlasnici su među ostalima, bili Talijani, Nijemci, Česi, Švicarci, Mađari, Poljaci... a vrlo rijetko, iz generacije u generaciju jer radi se o više o periodu od kraja 14. stoljeća, naši domaći ljudi, postati vlasnici tog kultnog mjesta. Nekadašnja Vjerina ljekarna je mjesto koje je, s razlogom, zvijezda turističkih tura po Kaptolu i Gradecu.
