Budućnost energetike bit će obilježena tranzicijom prema obnovljivim izvorima energije, digitalizacijom energetskih mreža te povećanom efikasnošću i održivošću. Tranzicija donosi mnoge promjene, ali i izazove, koji će utjecati na kućanstva i njihove troškove za energiju. Kratkoročno, kućanstva mogu osjetiti povećane troškove zbog ulaganja u nove tehnologije i infrastrukturu. Međutim, dugoročno, može se očekivati da će cijene energije pasti zbog pada troškova obnovljivih tehnologija i povećane energetske efikasnosti, upozorava predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić.
Zbog velike potražnje za energijom u svijetu, obnovljivi izvori energije iz vjetra i sunca pokrivaju 10 posto, ugljen 20 posto, a plin više od 30 posto nove potražnje za energijom. I dok god se koristi ugljen, navodi Pudić, prirodni plin ima priliku svojom povećanom potrošnjom smanjiti globalne emisije.
– Plin je odlična alternativa za naftu i ugljen, a odigrao je i značajnu ulogu u smanjenju globalnih emisija kod razvijenih zemalja, upravo zahvaljujući svojoj ekološkoj čistoći. Prema nekim scenarijima, prirodni plin bi već sljedeće godine mogao nadmašiti naftu kao glavni svjetski izvor energije. Potražnja za energijom u svijetu je sve veća. Proizvodnja električne energije danas je više od 27.000 TWh, od čega je preko 36 posto iz ugljena. Ipak, emisija ugljičnog dioksida (najvažnijeg stakleničkog plina) iz ugljena je dvostruko veća nego iz plina. Iz ovoga možemo zaključiti da postoje potencijali za smanjenje emisija ugljičnog dioksida zamjenom termoelektrana na ugljen elektranama na plin – ukazuje Pudić te dodaje kako trebamo nastaviti koristiti obnovljive vrste energija poput vjetra i sunca, ali one neće biti dovoljne za značajno smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Razlog tomu je, ističe, nedostatak razvijene tehnologije kojom bismo mogli brzo zamijeniti termoelektrane na ugljen, a potom i one na plin. Rješenje za daljnje povećanje akumulacije stakleničkih plinova vidi pak u kombinaciji nuklearnih elektrana, elektrana na plin i rastom udjela vjetroelektrana i solarnih elektrana. „Plinu treba dati priliku“, govori Pudić te ističe kako su sve većoj potražnji za plinskim elektranama pridonijele dvije plinske „revolucije“.
Plinske „revolucije“
– Prvo je proizvodnja plina iz škriljevaca, koja je značajno utjecala na smanjenje cijena plina. U desetogodišnjem razdoblju (nakon snažnog pokretanja proizvodnje iz škriljevaca) cijena plina je smanjena za 55 posto. A potom i druga, a to je značajan razvoj LNG-a. Naglim razvojem LNG-a više nije potrebno da proizvodnja plina bude blizu potrošača, plin je postao globalna roba i na taj je način utjecao na smanjenje monopola. Nadalje, razvoj tehnologija je utjecao da se lakše istražuju nalazišta, da su ona sve veća i da je plin sve konkurentniji – nastavlja Pudić.
Konkurentnost plina su prepoznale i vodeće svjetske vlade, među njima i Njemačka, koja je predstavila plan za subvencioniranje plinskih elektrana s ciljem njihove kasnije prilagodbe na vodik. Vodeći se time, upitali smo predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin kako će ovaj plan utjecati na ukupnu energetsku strategiju Njemačke i s kojim izazovima će se suočiti pri implementaciji plana.
- Subvencioniranje plinskih elektrana te kasnija prilagodba na vodik predstavlja logičan i važan korak u njemačkoj energetskoj tranziciji. Njemačka je u zadnjih dvadesetak godina pogasila gotovo sve svoje nuklearke, no iako je izgradila ogroman broj solarnih elektrana i vjetroelektrana, to se ne vidi značajno u smanjenju emisija stakleničkih plinova, koliko bi pak bilo vidljivo da je, umjesto nuklearnih elektrana, gasila termoelektrane na ugljen. Isto tako, značajno je povećala svoju ovisnost o uvozu ruskog prirodnog plina. Zbog velikog broja solarnih elektrana i vjetroelektrana, vodik u Njemačkoj može pomoći u balansiranju mreže i skladištenju viška energije proizvedene iz obnovljivih izvora – kazao je Pudić i dodao potom kako su najveći izazovi ovog plana skupa tehnologija elektrolize i ekonomija obujma koju će Njemačka riješiti subvencijama i povećanom potrošnjom te nedostatak infrastrukture koji će uslijediti zbog povećane izgradnje vodikovih elektrana.
Element budućnosti?
Vodik je na dobrom putu da zamijeni tradicionalne energente zbog svojih ekoloških prednosti i mogućnosti za dekarbonizaciju i već je neko vrijeme glavna tema u raspravama i strategijama zemalja EU. Znači li to da je vodik element budućnosti?
Prednosti elektrana na vodik su, kaže Pudić, što nema emisija ugljičnog dioksida jer vodik pri sagorijevanju proizvodi samo vodenu paru, a ogromno je područje za veliku potrošnju vodika zbog velikog broja termoelektrana na plin. S druge strane, vodik se može dobiti iz plina prilikom čega se u pretvorbi može skladištiti ugljik na mjestu pridobivanja plina. Uz to, viškovi električne energije iz elektrane mogu se pretvoriti u vodik koji se potom vraća u proizvodnju električne energije. Drugim riječima, pojašnjava stručnjak za energetiku, ne mora se stati s proizvodnjom.
Ali glede veće upotrebe vodika postoje i određeni izazovi, a možemo ih, ističe Pudić, sumirati u tri ključne točke.
- Trenutno su troškovi proizvodnje zelenog vodika visoki, ali se očekuje njihovo smanjenje s napretkom tehnologija i povećanjem proizvodnje.
- Potrebna su velika ulaganja u izgradnju infrastrukture za proizvodnju, transport i skladištenje vodika.
- Vodik je vrlo zapaljiv plin, što zahtijeva visoke standarde sigurnosti u rukovanju i skladištenju.
Iako će pojedine vlade, poput Njemačke, uložiti velike napore i sredstva u izgradnju vodikovih elektrana, Pudić smatra da bi se veći i brži ekološki učinak, uz manje sredstava, realizirao prebacivanjem i zamjenom termoelektrana na ugljen onima na prirodni plin, kako to planira napraviti britanska vlada.
Stabilan i pouzdan izvor energije
– Britanska vlada je shvatila da brzo smanjenje stakleničkih plinova mogu postići jedino zamjenom termoelektrana na ugljen onim plinskim. Ujedinjeno Kraljevstvo još uvijek trećinu svoje električne energije dobiva iz ugljena, a zamjenom elektrana postiže se značajno smanjenje stakleničkih plinova. Osim toga, plinske elektrane pružaju stabilan i pouzdan izvor energije, što je ključno za energetski sustav koji sve više ovisi o prekidivim obnovljivim izvorima, kao što su vjetar i sunce. Plinske elektrane mogu brzo reagirati na promjene u potražnji i proizvodnji energije, mogu brzo početi s radom i prilagoditi proizvodnju prema potrebama potrošača, što ih čini idealnima za balansiranje fluktuacija u proizvodnji iz obnovljivih izvora. Za Ujedinjeno Kraljevstvo, koje se značajno okrenulo obnovljivim izvorima energije, izgradnja takvih plinskih elektrana je od iznimne važnosti uzimajući u obzir energetske, ekonomske i sigurnosne aspekte. Da bi amortizirala pritiske zelenih kampanja, britanska vlada morat će se okrenuti hvatanju i skladištenju ugljičnog dioksida – kaže.
Za kraj, Dalibor Pudić osvrnuo se i na trendove u energetici koje smatra ključnima za razvoj i implementaciju u Hrvatskoj u narednih deset godina. Ističe kako u sljedećem desetljeću treba djelovati na svim područjima i iskoristiti sve resurse i znanja. Međutim, prema njegovim riječima, treba potaknuti inovacije i transfer tehnologije u području energetike, prvenstveno na području hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksida, proizvodnji vodika i proizvodnji te korištenju geotermalne energije. Svakako će biti potrebna i prilagodba regulatornih okvira za postizanje veće energetske učinkovitosti i racionalne uporabe energije. Pritom, kaže Dalibor Pudić, treba voditi računa o tome da se pravovremeno upozna investitore i poduzetnike kako ne bi došlo do značajnog poskupljenja takvih aktivnosti.
Sadržaj nastao u suradnji s PPD-om.
