Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković komentirao je aktualne teme.
Govorio je o sastanku Europskog vijeća prošlog tjedna u Estoniji.
– Važno je znati da se vještine informacijske tehnologije traže kod 90 posto radnih mjesta. Radna mjesta budućnosti bit će vezana za taj sektor. Hrvatska tu stoji bolje nego što mislimo – rekao je Plenković na početku sjednice.
– Radna večera bila je vrlo interesantna – kazao je Plenković i dodao da se razgovaralo o mnogo tema. – Nove članice, među kojima je i Hrvatska, imaju dva pristupa: one žele biti dio najtješnjih integracija, kao što su ulazak u Schengen i preuzimanje eura. Hrvatska želi biti dio tog kruga – rekao je Plenković.
– Imali smo dvije vrlo zanimljive konferencije, jednu posvećenu poljoprivredi – kazao je o konferenciji Večernjeg lista premijer Plenković. – Sve više ćemo apsorbirati sredstva EU proračuna. Dugoročno moramo omogućiti održivu poljoprivredu – naglasio je i nastavio:.
– Otvorene su ponude za borbene zrakoplove i sada očekujem da povjerenstva analiziraju te ponude. – Održan je niz posjeta ministara obrana i Hrvatsku se percipira kao pouzdanog partnera u smislu obrambene i sigurnosne politike – rekao je Plenković.
Dva temeljna načela u vezi s Agrokorom
Premijer Andrej Plenković izjavio je da se Vlada u vezi s krizom u Agrokoru vodi s dvama načelima – očuvanjem stabilnosti hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava te sve radi vrlo odgovorno i isključivo u javnom interesu.
Kako je istaknuo, na zahtjev potpredsjednice Vlade Martine Dalić, dao je nalog da odgovarajuće službe verificiraju korespondenciju koja je išla elektroničkom poštom. Nadležna državna tijela nakon obavljenih pregleda izvijestila su da "nisu pronađene poruke koje bi ukazivale na prijetnje prema gospodinu Ivici Todoriću ili bilo kojem drugom članu Uprave Agrokora". "Nikakvih prijetnji sa strane potpredsjednice Vlade ni prema vlasniku ni prema članovima Uprave Agrokora nije bilo", istaknuo je premijer.
Vlada ni na koji način ne utječe na rad policije, DORH-a ni na aktivnosti pravosuđa
"Mi smo ti koji smo svojih pothvatima spriječili gubitke radnih mjesta, spriječili negativni domino-efekt i lančane reakcije među brojnim gospodarskim subjektima vezanima za koncern Agrokor, mi smo ti koji smo svojim potezima osigurali najbolju turističku sezonu u povijesti moderne Hrvatske i mi smo ti koji zakonito i u skladu s Ustavom poduzimamo sve kako bismo omogućili kvalitetno restrukturiranje kompanije", kazao je premijer.
Poručio je i da Vlada ni na koji način ne utječe na rad policije, DORH-a ni na aktivnosti pravosuđa. "Imamo vrlo jasnu liniju djelovanja, nje se držimo, ne mijenjamo stavove kao neki drugi akteri i političke stranke sukladno tome što izađe u nekoliko medija, pa smo onda jedno vrijeme na meti kao da nekoga štitimo, a nakon toga smo pod navodnicima otimači", kazao je Plenković. Istaknuo je i da sve što rade, rade vrlo odgovorno i isključivo u javnom interesu. "U kakofoniji komentara ne bi bilo dobro da izgubimo iz vida bitno od nebitnoga i istinito od neistinitog", zaključio je Plenković.
Vlada je u Sabor uputila Konačni prijedlog zakona o sustavu domovinske sigurnosti
Vlada je u Sabor uputila Konačni prijedlog zakona o sustavu domovinske sigurnosti radi osiguranja uvjeta za usklađeno koordinirano upravljanje sigurnosnim rizicima.
Konačnim prijedlogom zakona definira se sustav domovinske sigurnosti kojega čine resursi unutarnjih poslova, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, zdravstva, civilne zaštite, službe vanjskih poslova, gospodarstva te drugih tijela koji organizirano i koordinirano obavljaju poslove prepoznavanja, procjene, smanjenja i/ili uklanjanja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost Hrvatske.
Hrvatska treba partnerstvo za sigurnost
Hrvatska kao odgovor na nove sigurnosne rizike treba partnerstvo za sigurnost iz kojeg će proizaći sustav domovinske sigurnosti. Uspostava sustava domovinske sigurnosti strateški je cilj definiran u Strategiji nacionalne sigurnosti, koja je napravljena i usvojena nakon 15 godina, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević naglasivši da je strateški cilj dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti, zaštita stanovništva, kritičke infrastrukture te razvoj snažne obrane i javne sigurnosti.
Radi toga, dodaje, treba osigurati uvjete za usklađeno koordinirano upravljanje sigurnosnim rizicima kako bi se oni uklonili ili smanjili na prihvatljivu mjeru, te su zakonom nominirana tijela koja ulaze u sustav domovinske sigurnosti.
Središnje tijelo za sustav domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao tijelo koje usmjerava rad sustava domovinske sigurnosti, a ne samo sigurnosno-obavještajnog sustava. Uspostavlja se Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti, kao međuresorno tijelo koje ima nadležnost koordiniranja i usklađivanja razvoja sposobnosti sustava domovinske sigurnosti. "Sustav domovinske sigurnosti jamčit će građanima da Hrvatska u bilo kojem trenutku može čvrsto, snažno odgovoriti na bilo koju ugrozu i opasnost", kazao je Krstičević.
Premijer Andrej Plenković ističe važnost uspostave Koordinacije kako bi sve ono što rade različita tijela bilo još tješnje povezano. "I da reagiramo i anticipiramo krizu, što bi, naravno, bilo najbolje. A kad se kriza dogodi, da budemo dobro koordinirani i učinkoviti", dodao je.
Hrvatska prihvaća sirijske izbjeglice iz Turske
Vlada je također donijela odluku kojom se omogućuje preseljenje dodatnih 100 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite.
Prijedlog odluke o preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite predstavio je ministar Davor Božinović.
Hrvatska se, naime, u srpnju 2015. godine, sudjelovanjem u Programu Europske unije za preseljenje državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, obvezala prihvatiti do 550 osoba – 150 po osnovi preseljenja iz trećih država i 400 osoba po osnovi premještanja iz drugih država članica EU, a sada je taj broj povećan za još 100 osoba.
– Hrvatska se obvezala prihvatiti 150 osoba – rekao je Božinović te dodao da se planira "da prva skupina preseli u Hrvatsku do kraja studenoga ili početkom prosinca ove godine"
Iako na razini Europske unije nisu donesene nove odluke o sudjelovanju u Programu u razdoblju od 2018. – 2020. godine, tijela EU pozivaju države članice da nastave i pojačaju svoje aktivnosti u preseljenju izbjeglica na svoja područja. S obzirom na to, Hrvatska kao članica koja podržava načelo solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti, tijekom 2018. godine može preseliti dodatnih 100 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva, stoji u obrazloženju odluke.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pritom je izvijestio da će krajem studenoga i početkom prosinca iz Turske u Hrvatsku biti preseljena prva takva skupina, a riječ je o državljanima Sirije.
Plinifikacija Rafinerija nafte Brod
– Vjerujem da će ovo predloženo rješenje, plinifikacija, poboljšati zdravlje svih ljudi koji žive u Slavonskom Brodu i okolici. Pomak u ovakvom načinu rada riješio bi problem svih koji žive u tom dijelu Hrvatske i BiH – kazao je premijer Plenković komentirajući prijedlog zaključka o prihvaćanju Nacrta protokola o suradnji na realizaciji projekta "Opskrba prirodnim plinom krajnjeg kupca – Rafinerija nafte Brod (RNB) od opskrbljivača – CRODUX PLIN d.o.o. izravnim priključenjem RNB na plinski transportni sustav Republike Hrvatske na mjestu MRS Slobodnica, prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica – Brod u izravni plinovod, koji će biti korišten isključivo za opskrbu prirodnim plinom RNB-a".
Vlada je odobrila i dala državno jamstvo za kredit HŽ Infrastrukture u visini od 48 milijuna eura. Rok otplate je deset godina, uz tri godine počeka i uz kamatu od 2,92 posto godišnje.
Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja s Kosovom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Vlada je s današnje sjednice Saboru na potvrđivanje uputila zakonske prijedloge kojima bi se potvrdili ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s dvije zemlje, Kosovom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a na upite novinara prije sjednice Vlade, ministar financija rekao je kako se to rješava i u "paketu je mjera koje pokušavamo učiniti".
"Danas je to s dvije zemlje, s kojima imamo sigurno mogućnosti za veću suradnju. Ministar financija Kosova bio je prije nekog vremena i s njim smo vrlo brzo i lako potpisali taj ugovor, a za neke zemlje treba još proći neko određeno vrijeme, ponajviše mislim na SAD", kazao je Marić.
Smatra i da nije pitanje koliko nepostojanje takvih ugovora šteti izvoznicima te da bi im sigurno bilo lakše raditi da se potpišu ti ugovori da nema mogućnosti nekakvog dvostrukog oporezivanja. Koliko će to trajati dok se ne potpiše i kada se može očekivati, teško je reći, jer s nekim zemljama sam čin potpisivanja traje dugo, u nekima i deset godina i duže, kao i sa SAD-om, a tamo imaju i novu administraciju i nadam se da ćemo naći neki dobar pristup za to, rekao je Marić, napominjući da je teško govoriti o iznosima i teško procijeniti kolika je težina jednog takvog ugovora.
- Hrvatska je od samog početka podržavala načelo solidarnosti smatraju da Hrvatska tijekom 2018. može preseliti dodatnih 100 osoba - rekao je Božinović. ----------------------------------------------------------------------------------- Ja nisam ta "Hrvatska", a ako si ti vole vodi si ih doma! Na naseljavaj ih u blizini moje djece!!