Vlada predstavlja detalje porezne reforme najavljene za početak iduće godine. Predstavljaju je ministar financija Marko Primorac, uz premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednika vlade Olega Butkovića i ministra gospodarstva Davora Filipovića.
"Predstavit ćemo porezni paket koji će ići prema Saboru a koji imaju za cilj povećati plaće", kazao je. "Riječ je o devet zakona, dodao je. Mi smo u sedam godina imali niz krugova koji su baš sve išli za rasterećenjem građana i gospodarstva. Prihod lokalnih zajednica je narastao za milijardu eura u našem mandatu". "Zašto idemo u to? Prvi cilj je da podignemo životni standard da se povećaju plaće, osobito one najniže. Da se poveća kupovna moć kućanstava. Treće je osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova", kazao je.
"Hrvatska ekonomija se vraća na pozitivne putanje. 2020. dolazi do kriza, brutalna ruska agresija, stopa rasta nam je među prvih pet unutar EU. Stopa inflacije 10,8 posto, javni dug nastavlja padati. 2023. u kojoj projiciramo rast od 2,2 posto, u kojoj očekujemo smanjenje inflacije, idealna je godina za nova rasterećenja gospodarstva. Projekcije za 2024. je rast 2,6 posto, inflacija na 2, 8 posto. Sada je pravi trenutak za daljnje porezno rasterećenje", kazao je.
"Bilo je riječi u javnom prostoru o smanjenje stope PDV-a. Vlada je kao što smo vidjela, ne bi li olakšala građanima, zamrzla cijene energenata, ali je više puta intervenirala u stope PDV-a u proizvode koji se najviše koriste. Nažalost studija Ministarstva financija pokazuje da mnogi akteri nisu pratili ovu politiku Vlade. Cijene se nisu smanjile, malo su se smanjile, da bi se povećale. Netko je podigao dobit i maržu", kazao je.
VEZANI ČLANCI:
Ova reforma će pomoći da obuhvatimo one ljude koji su bili van dosega dosadašnjih intervencija, dodao je. "Povećat će fiskalnu autonomiju općina i gradova, kazao je.
"Niti jedna Vlada, kao ova, nije napravila zakonske izmjene i preuzela obveze kako bi povećala prihode gradovima i općinama, dodao je premijer. "Teza da ova Vlada uzima lokalnim jedinicama je lažna", kazao je.
"Puno se govori da su strašno velika davanja na rad. Tu nije samo porez na dohodak i prirez, tu su i doprinosi. Mi smo među onima koji to imaju najmanje među zemljama EU. Na razinama EU su najniža davanja", kazao je.
Detalji porezne reforme
"Briše se pojam osnovice osobnog odbitka. Pojednostavljujemo, mičemo ga i utvrđujemo samo osnovni osobni odbitak u iznosu od 560 eura koji će se množenjem s koeficijentima utvrditi da daju u maksimalnom iznosu povećanje odbitke, za uzdržavane članove. Zaokružuju se iznosi u korist poreznih obveznika, povećavaju se iznosi tih dobitaka. Podižemo prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 eura na 50.400 eura, nakon kojeg se obračunava viša stopa od 30 posto", objasnio je ministar Primorac. "Jedan dio građana povećanjem plaća je upao u tu višu stopu poreza na dohodak", dodao je.
"Odbici za uzdržavanje članove se izračunavaju tako da se taj osnovni osobni odbitak množi s koeficijentima 0,5 za uzdržavanog člana i za prvo dijete, 0,7 za drugo dijete i onda tako koeficijent raste za svako sljedeće dijete", kazao je Primorac.
"Osnovni osobni odbitak se povećava, to je važno istaknuti. Rasterećuje plaću, povećava i na taj način neto plaću i on bi s obzirom na inflatorna kretanja, trebao biti s 531 do možda 580 eura. No, to bi stvorilo dodatan pritisak na jedinice lokalne samouprave. Veće rasterećenje preuzeti na razinu središnje države kroz sustav naplate doprinosa", dodao je.
Tablica koja prikazuje koliko bi obzirom na izmjene poreza na dohodak i povećanje iznosa osobnih odbitaka, porasle plaće.
"Povećava se fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave", kazao je Primorac.
Pogledajte sve Izmjene poreznih propisa
Smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje ( I. stup )
"Ovo je posebno važno. Da otklonimo te neke čudnovate teze da bi na ovaj način mi nekako ugrozili budućnost, mirovinski sustav ili da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave. Kako funkcionira HZMO. Prvi stup, isto kao i proračun. Mi svi dana koji smo zaposleni uplaćujemo u I. stup i onda se iz tih novaca plaćaju mirovine u kontekstu međugeneracijske solidarnosti onima koji su danas u mirovini", kazao je premijer. "Taj novac se nigdje ne štedi na nekom računu i skuplja kamate, on se troši u ovih godinu dana", kazao je.
Uslijedili su pitanja novinara.
Jeste li poslali poruku čelnicima lokalnih jedinica da smanje porez na dohodak i da ako trebaju da povećaju negdje drugdje kako bi to nadoknadili?
- Porez na dohodak i prirez nisu jedini porezni oblici kojima nastaju prihodi za jedinice lokalne samouprave. Poreznom reformom smo htjeli dokazati da omogućimo da naraste plaća onima koji imaju najmanja primanja. Vidjevši koliko je volumen novaca narastao u razdoblju od 2017. do 2023. godine, osobito na jedinicama lokalne samouprave. Mi nismo rekli - uzet ćemo vam nešto - rekao je Plenković dodaju kako je Vlada lokalnim jedinicama dala mogućnost da procjene kako bi svojim građanima omogućili da imaju veće plaće i veću kupovnu moć.
VEZANI ČLANCI:
- Raspon koji smo ovdje stavili ih dovodi u mogućnost da ubiru i dalje što su imali od poreza na dohodak i prireza, a ako žele manje - mogu. To je poanta - rekao je Plenković dodajući kako 'poslodavci sad mogu, što se nas tiče, podizati plaće koliko god mogu'.
Zašto se Vlada odriče da preko poreznih stopa djeluje i usmjerava javna sredstva. Razmišlja li HDZ o porezu na nekretnine i imovinskom porezu?
- Godinama porez na dohodak ide jedinicama lokalne samouprave. Država od njega nema ništa. Ne da smo korektni prema jedinicama lokalne samouprave... Kao predsjednik Vlade sam prvoga dana shvatio da je razmak s lokalnom samoupravom prije nas bio nakaradan. Zato smo mi tu interakciju napravili tako dinamično da smo nonstop na terenu i da djelujemo i da znamo što im treba - rekao je Plenković.
- Što se tiče poreza na nekretnine, on se sigurno neće donijeti u ovom mandatu. To ćemo se boriti kada za to dođe vrijeme - rekao je Plenković.
- Mislim da to nije loša poruka, mislim da je dobro da lokalna samouprava ima takvu autonomiju i da mogu djelomično utjecati na strukturu oporezivanja. Moći će povećati svoju atraktivnost. Ovo će omogućiti načelnicima i gradonačelnicima i da svojim građanima nešto i ponude. Ovo lokalnim jedinicama daje dodatan alat da prilagode porezno opterećenje i ponudu javnih dobara i usluga i na taj način stječu naklonost birača - rekao je Primorac.
- Plaće neminovno svima moraju rasti. Mi osim apeliranja na privatne poduzetnike da podignu plaće nemamo nekakve posebne mehanizme. Naš 'pritisak' na povećanje plaća bez ustupaka je manje atraktivan, manje se prima - rekao je Primorac.
- Mi smo pokazali da smo spremni poduzeti dio tereta, omogućili smo lokalnoj samoupravi da preuzme dio tereta i apeliramo na poduzetnike i poslovne subjekte da povećaju plaće - rekao je Primorac.
- Zašto rastu ovi prihodi? Jer su plaće veće. Podižemo ekonomski standard građana. BDP je u našem mandatu narastao za 20 milijardi eura, prosječna plaća za 50 posto... Ako smo stvorili toliko sredstava za ulaganje i razvoj onda i cijelo društvo i cijela država ide naprijed. S ovim smo potezom omogućili onom krugu ljudi koji su u potpunosti ovisili o pregovorima njih kao radnika i svojeg poslodavca hoće li im narasti plaća. Sada će mu ovim odlukama sigurno porasti plaća - rekao je Plenković.
Plenkovića su upitali radi li se o predizbornom potezu?
- Je li kampanja sad počela? Što bi mi trebali biti sputani jer su izbori za godinu i pol dana. Koja je to logika? Znate zašto napadaju ovo? Zato što je dobro i korisno za građane. Oni kuže, ovi su donijeli reformu na stol koja će ljudima povećati plaće. Kako je to moguće da to napravi zločesti HDZ - rekao je Plenković dodajući kako je ta teza 'lažna i bezobrazna'.
Video: Milanović o ukidanju prireza: "To je kao da se nekome sapuna daska"
Ima jedna stvar koja mi se ne sviđa, a to je da se Zagrebu omogućava raspon od 15 do 24% poreza, a to znači da će Tomašević odmah iskoristiti priliku i nabiti 24% poreza, što je isto kao da je dignuo prirez s 18 na 20%. Ono što je 100% sigurno da neće smanjiti davanja niti na 23, sigurno ne na 20 ili 15%. To bi bio SF... Dobra je ideja prebaciti lopticu na lokalnu upravu i omogućiti joj privlačenje ljudi. Ako npr. Sv. Nedjelja spusti porez na 15%, što bi mogla, razlika prema životu u Zagrebu bi za manje plaće bila preko 100 € + mogućnost isplate veće putarine... Da li je tih 100 € dovoljno za preseljenje?... Na većim plaćama bi ta razlika bila drastično veća, što bi možda i moglo potaknuti nekoga za preseljenje. Npr. dvije plaće mjesečno, ukupno veće nekoliko stotina €...