Od početka svog rada Vlada premijera Andreja Plenkovića održala je točno 200 sjednica i donijela 6744 akta. Statistički podaci govore da su u spomenutom razdoblju, od 19. listopada 2016. do 3. siječnja ove godine, 24 Vladine sjednice održane telefonski, a njih 11 održano je izvan Zagreba. Prva sjednica Vlade izvan Zagreba održana je u Vukovaru 17. studenoga 2016. Nakon toga, sjednice su održavane i u Osijeku, Krapini, Splitu, Čakovcu, Puli... U mnogima od tih gradova Vlada dotad nije ni jednom zasjedala.
U Vladi kažu da je na dosad održanih 200 sjednica bilo ukupno 4275 točaka dnevnog reda, a sjednice su ukupno trajale 216 sati i 42 minute. Na Vladin prijedlog, Hrvatski sabor donio je 641 zakon, od toga 181 zakon kojim je hrvatsko zakonodavstvo usklađeno sa zakonodavstvom EU, a 87 je bilo potvrđenih međunarodnih ugovora.
Od 6744 akta koje je donijela Vlada, 983 su prijedlozi zakona – 348 onih kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije, osam prijedloga državnog proračuna, 332 uredbe, 1676 odluka, 346 prijedloga odluka, 1775 zaključaka i 1624 rješenja.
Vlada je razmotrila 267 strateških i analitičkih materijala, stajališta te informacija, a u Sabor je uputila 69 razmotrenih izvješća te 323 mišljenja. Odgovorila je i na šest interpelacija o radu te na 466 zastupničkih pitanja. Ustavnom sudu uputila je 46 akata, a Upravom sudu 19.
Jedna od posljednjih odluka Vlade iz prošle godine bila je prihvaćanje programa hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, događaja koji će obilježiti prvu polovinu ove godine. Hrvatski ministri predsjedat će raznim formatima Europskog vijeća. Tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom u Zagrebu će se održati 165 događanja i jedan summit te 45 događanja u ostalim gradovima diljem zemlje. Početak predsjedanja bit će službeno obilježen 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb, koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu te sastankom s hrvatskom Vladom.
Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15. siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja. Središnje mjesto događanja u Zagrebu bit će preuređeni dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice, za čije je preuređenje potrošeno 95 milijuna kuna. Glavna dvorana površine je 550 četvornih metara, uz nju je osam manjih dvorana za 60 do 80 ljudi, press-centar za 200 novinara, radni prostor za 250 ljudi. U sklopu novog prostora je i blagovaonica za 150 delegata, soba za slušanje za 120 ljudi, 27 kabina za prevođenje, 12 televizijskih kabina, tri velika videozida te ambulanta. Ukupan trošak predsjedanja Hrvatske Vijećem EU procjenjuje se da će iznositi između 55 i 60 milijuna kuna.
Korist za sve građane nula.