Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević vratit će se na posao idući ponedjeljak (nakon tjedan dana odmora i nakon što je prelomio da ostaje ministar) kao sigurno najzadovoljniji ministar u Vladi Andreja Plenkovića.
Na zadnjoj sjednici Vlade, naime, premijer je javno potvrdio da Hrvatska definitivno kreće u nabavku nove lovačke esakdrile zrakoplova te da je za tu svrhu u proračunu za 2018. već osiguran novac za prvu ratu. Taj će novac biti spremljen u vojni proračun, dakle ne kao nekakva izvanproračunska stavka pa će Krstičević u idućoj godini dobiti znatnije povećanje proračuna.
Prihodi iz državnog proračuna iznosit će 4,602 milijarde kuna, no to nije sve, zahvaljujući drugim prihodima u MORH-u ističu kako će njihov financijski plan za 2018. ukupno iznositi 4,850 milijardi kuna! Što je već značajno uvećanje proračuna, u odnosu na prošlogodišnji, za čak 465 milijuna kuna, odnosno za 10,6% u odnosu na 2017. Tako bi se vojni proračun počeo ponovno dizati i u postotku BDP-a, skočio bi na 1,30% (1,17% prije dvije godine), što je već manje udaljeno od proklamiranih 2% BDP-a koji RH treba dostignuti do 2024.
Ponude otvaraju 3. listopada
Ova “dopuna” proračuna iznad 4,6 mlrd. kuna u iznosu od 250 milijuna kuna planira se priskrbiti kroz vlastite prihode, namjenske, od Agencije Alan, od prodaje, što starog, besperspektivnog oružja ili imovine. I, kažu u MORH-u, upravo se to povećanje prihoda planira utrošiti za nabavku višenamjenskih borbenih zrakoplova te uz još mali dodatak tako doći do planiranih 350 milijuna kuna, koliko bi, procjenjuju, mogla iznositi prva rata za eskadrilu.
Povećanje vojnog proračuna povoljno će se, pak odraziti i na povećanje standarda života i rada pripadnika OS RH te dodatni angažman u misijama i operacijama potpore miru, kojih će u 2018. biti rekordno puno, a u misijama širom svijeta boravit će iznad 500 hrvatskih vojnika istodobno. I u 2018. u MORH-u planiraju nastaviti s financiranjem započetih projekata opremanja i modernizacije (obalni ophodni brod, borbeno oklopno vozilo, Panzer haubica, Kiowa helikopteri) kao i provođenja svih redovnih zadaća OS RH (pomoć civilnim institucijama i stanovništvu, obuka i vježbe, međunarodna suradnja...)
Premda se, okvirno spominje brojka od 350 milijuna kuna koliko bi iznosila prva rata za zrakoplove, neslužbene procjene ovog posla kretale su se oko 400, pa možda i više milijuna kuna. Taj iznos je, dakle procjena, jer pravi iznos se neće moći znati sve dok se 3. listopada, kako je planirano, ne otvore i pročitaju ponude koje će stići iz SAD-a, Izraela, Grčke, Švedske i Južne Koreje.
Prva rata je uvijek najniža
Nakon izbora tipa višenamjenskog zrakoplova (rabljenog F-16, novih JAS-Gripena ili FA-50), bit će poznato i na koliko rata će Hrvatska otplaćivati eskadrilu te kolike će to godišnje rate biti. Neslužbene procjene kažu da bi RH mogla bez većih problema pokrivati godišnju ratu od oko 400 milijuna kuna i tako desetak godina.
Računa se da će Hrvatska kupiti cijelu eskadrilu, izgledno 10 jednosjeda i dva dvosjeda, jer je namjera da HRZ s ta dva dvosjeda ujedno osigura i autonomiju u obuci novih pilota i tehničara. Inicijalno, u državu isporučitelja zrakoplova bit će upućeno 6 do 8 pilota i 40 do 50 tehničara na 6 do 9 mjeseci školovanja.
U cijenu posla, tako i u spominjanu godišnju ratu (kredita ili lizinga) od, primjerice 350 do 450 milijuna kuna bit će uračunati i svi spomenuti troškovi, dakle zrakoplov, osnovno i dodatno naoružanje, obuka, simulator, prilagodba infrastrukture. O cijenama cjelokupnog aranžmana još se ne može precizno govoriti, no uzmemo li ovu prvu predviđenu ratu (a kao i s ostalim kreditima prva rata zna biti najmanja), vidi se da država procjenjuje trošak nabavke eskadrile na oko 500 milijuna eura, što je minimalna procjena.
Maksimalistička je procjena da će taj posao stajati i do milijardu eura. Tip zrakoplova bit će izabran do kraja 2017., a nakon što je Plenkovićeva Vlada otišla najdalje od svih prethodnih Vlada u zadnjih 15 godina, jasno je da ovoga puta sigurno nabavljamo eskadrilu.
Bravo ! Jedino mi je zao sto se ti novci ne podijele rade serbedziji i udrugama civilnog drustva alias Soroševcima