Vlada je na sjednici prihvatila Nacionalni program reformi, odnosno dokument sa 61 reformskom mjerom koje su podijeljene u četiri glavna područja. Do kraja mjeseca uputit će ga Europskoj komisiji, a premijer Tihomir Orešković ističe da je riječ o "fer i nužnim reformama".
Orešković je od hrvatskih građana zatražio podršku reformi koje su nužne jer, kazao je, ne može se više raditi tako kako se do sada radilo.
Na konferenciji za medije Orešković je rekao:
– Ove godine ova Vlada će slomiti javni dug. Glavni cilj je da ga smanjimo za 100 do 200 milijuna kuna i da ove godine vidimo taj pad. U srpnju će kreditne agencije opet dati procjenu. Ako deficit pada, BDP raste, treći faktor je dug. Kad smanjimo dug za 100, 200 milijuna, to će imati ulogu. Ako uspijemo dobiti pozitivniji rejting, za 0,5% povoljniji kredit, to je milijarda i pol kuna manje za kamatu – rekao je Orešković. Mora se aktivirati i imovina u DUUDI-ju vrijedna 30 milijardi kuna, a potrebno je i refinancirati dug HAC-a. Smatra i da je su demografski pokazatelji iznimno loši, ali i da će se oni riješiti nakon što se osigura i ustabili gospodarski rast.
U zdravstvu treba zaustaviti gomilanje dugova od 2,5 milijarde kuna na godišnjoj razini.
– Tu je golemi potencijal, lijekovi i nabava. Sustav nabave treba poboljšati, ali problem je i što svaka bolnica ima svoju upravu,.Možemo ih povezati i učiniti sustav efikasnijim. U mirovinskome sustavu imat ćemo promjene. I da, ljudi će raditi dulje, ali tek od 2028. godine – rekao je Orešković.
Za dolazak investitora bitno je poboljšati poslovnu klimu.
– Administraciju treba smanjivati kroz informatički sustav, ali i parafiskalne namete koje već ove godine smanjujemo za 330 milijuna kuna. Ključni su problem zemljišne knjige. Stvorit ćemo novi ured u kojem ćemo spojiti gruntovnicu i katastar, faktor koji će ubrzati investicije – kaže Orešković.
Jako smo loši u istraživanju i razvoju, ne ulažemo ni približno kao Europa koja daje od 2 do 3 posto BDP-a tom sektoru.
– Tu leži milijardu eura, tu su i EU fondovi, a donijet ćemo i novi zakon o poreznim olakšicama. Javna nabava stvara velike probleme, usporava proces, a to je nedopustivo. Kroz nove zakone moći ćemo pojačati investicije, a isto tako i elektroničke ponude da investitor ne treba ići na nekoliko lokacija da bi dobio dozvolu.
Uprava i pravosuđe treće je područje reforme.
– Uprava – tu trebamo uvesti informatizaciju. E-građani, e-poduzetnici – treba povezati te registre, ali i racionalizirati poslovanje. Svaki radnik mora znati koji su njegovi zadaci, ali moramo ujednačiti plaće prema kompetencijama. Treba uvesti bonus-sustav. Ako želimo stimulirati nove ideje, to moramo i nagraditi. Možda se pojavi i poduzetnički duh u javnoj upravi – kaže Orešković.
Najavio je i da će pokrenuti analizu što je pravi broj općina budući da ih previše.
– U pravosuđu trebamo kraće postupke i to ćemo povezati s katastrom i gruntovnicama. To će biti ključna reforma za investitore – kaže Orešković. Kroz pojednostavljivanje načina rada i smanjenje broja agencija, smanjit će se birokracija.
Zadnji sektor je obrazovanje – tu su tri ključne promjene.
– Kurikulum moramo uvesti što prije. Najesen ćemo pokrenuti pilot-projekt u 60 škola. Moramo pojačati informatiku i matematiku u kurikulumu. Cjeloživotno obrazovanje je važno. Ljudima koji su na burzi trebamo pružiti priliku za novom edukacijom i prekvalifikacijom. Trebamo i više prakse u školama. U Vukovaru su se neki poduzetnici već povezali sa školama. Nisu čekali – kaže Orešković.
Uvjeren sam da će ove reforme smanjiti nezaposlenost. Informatika je vrlo važna.
Komentirao je i najavu uvođenja poreza na nekretnine:
– Stavimo stvari u kontekst. Porez na nekretnine kreće od 2018., a treba malo vremena da se to definira i posloži taj sustav. Taj porez znači: kada netko ima jednu kuću i plaća naknadu, vidjet ćemo kako možemo preusmjeriti komunalnu naknadu. Ali ako netko ima pet ili šest kuća, to je druga stvar. – kaže Orešković.
Rekao je i da država ne rasprodaje imovinu.
– Ne mogu otkriti koje su tvrtke u pitanju, koje će se tvrtke prodavati. Vrtjelo se po novinama da ćemo prodati sve naše firme, ne radi se o tome. Tražio sam od ministra Marića da pita mirovinske fondove jesu li zainteresirani da povećaju svoje udjele. To je win-win situacija kada mirovinski fondovi investiraju u državne firme – rekao je.
Na pitanje hoće li se rasteretiti porez na dohodak, rekao je:
– O porezima općenito reći ću da je najbitnija stabilnost. Bitno je da je porezna politika stabilna. Definirat ćemo novu strategiju do kraja godine koja će dodatno stimulirati investicije.
O nestabilnosti vlade rekao je:
– To su sve probni baloni i baloni. Mene zanimaju rezultati. Kada me pitate što zanima rejting-agencije, zanimaju ih rezultati. Da Vlada ne funkcionira, ne bismo pokrenuli neke stvari, ne bismo imali danas ovaj paket koji ima vrlo detaljne informacije i rokove i uštede, ima aktivne planove. To su sve rezultati. Optimist sam.
Premijer Tihomir Orešković govorio je na sjednici Vlade koja je usvojila Nacionalni program reformi. Rekao je da je glavni cilj gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u idućih 18 mjeseci. "Ovaj dokument ocrtava politiku Vlade za idućih 18 mjeseci, a građani Hrvatske mjerit će nas prema ovom dokumentu", rekao je."Reforme su fer i potrebne su", poručio je te kazao kako se bez njih neće moći podignuti potencijal gospodarskog rasta. A EK, upozorio je, procjenjuje da će rast biti manji od jedan posto ako se reforme ne provedu.
Premijer Orešković predstavlja reformski paket:
Nacionalni program usredotočen je sređivanje stanja u mirovinskom i zdravstvenom sustavu te u javnim poduzećima. Na dnevnom redu je i izmjena Uredbe o plaćama policijskih službenika, kojom se predlaže povećanje plaća policijskih službenika početnika, kao i izmjena Zakona o državnim službenicima, radi lakšeg zapošljavanja kadra zbog efikasnijeg povlačenja sredstava EU. Makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost osnova je prvog stupa.
– Smanjenje javnog duga, gospodarski rast i smanjenje proračunskog deficita, najvažniji su. Olakšat će se uvjeti poslovanja i bit će bolja investicijska klima. Treba maknuti birokraciju iz sustava i kroz informatičke sustave pojačati administraciju da to ne bude problem nego da to budu dobre usluge koje će ubrzati procese. Tuje i smanjenje parafiskalnih nameta od 330 milijuna kuna, kao i pomoć malim poduzetnicima da dođu do kredita. Drugi stup je javna nabava. Ključna je reforma, od fondova EU do informatike trebamo pojednostaviti taj proces – rekao je Tihomir Orešković.
Treći stup odnosi se na učinkovitost i transparentnost javnog sektora.
– Reforma javnog sektora, smanjenje broja državnih tijela i poboljšanje informatizacije. Četvrti stup odnosi se na obrazovanje na tržištu rada. Moramo pokrenuti kurikularnu reformu jer bez nje nema budućnosti. Programi prekvalifikacije su bitni, vidimo da imamo ljude na burzi koji žele raditi. Bitna je reedukacija i preuzimanje novih vještina. Kroz ove programe neće biti potreban uvoz radne snage – rekao je Orešković. Ministar financija Zdravko Marić govorio je o Konvergenciji Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2019. Ona je usko vezana uz Nacionalni program reformi jer predstavlja fiskalni okvir unutar kojeg će se reforme odvijati.
– Jedan od osnovnih ciljeva jest fiskalna konsolidacija i smanjenje minusa i duga u BDP-u. Očekujemo ove godine zadržavanje niske inflacije, a najveći doprinos u godinama koje dolaze dat će izvoz. RH je u proceduri prekomjernog deficita, no poslali smo jasnu poruku da su fiskalna konsolidacija i smanjivanje proračunskog minusa jedan od glavnih ciljeva – rekao je Marić.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović govorila je o sustavu E-građani. Dobio je nagradu kao najbolje rješenje u pružanju javnih usluga u Europi. U registar PRODI upisalo se 155 projekata u 2015. godini. Vlada je usvojila i povećanje plaća za 6000 policijskih službenika početnika.
"Kako se ne bi povećavali izdaci koji se odnose na plaće zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova, potreban iznos uvećanja plaće nadomjestit će se određenim umanjenjem dodataka na plaću (od 2% do 4%) koje ostvaruju rukovodeći policijski službenici", rečeno je na Vladi. Bivši predsjednik Stipe Mesić ipak će imati ured dulje od 1. svibnja budući da Sabor o Mostovom prijedlogu raspravlja tek danas i sutra, a zakon stupa na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama, što je obaveza, utvrdila je Jurlina Alibegović.
Hoće li tko druga Nešu Stazića kazniti zbog govora mržnje u Hrvatskom Saboru?