U iduća dva tjedna, doznaje Večernji list u Vladi, Ministarstvo financija (u suradnji s Ministarstvom energetike) raspisat će javni poziv za odabir konzultanta koji će procijeniti vrijednost Ine, ali i predložiti/pronaći novog strateškog partnera umjesto mađarskog MOL-a.
Već neko vrijeme posve je jasno da je Vlada odustala od toga da sama otkupi MOL-ove dionice Ine i sada se traži novi partner koji bi ih otkupio.
Vlasnički udjeli
Vlada je odluku o angažiranju savjetnika donijela još ljetos, krajem kolovoza, nakon što je premijer Plenković lanjskog Badnjaka najavio da će Vlada otkupiti Inu.
U godinu dana tek se nazire raspisivanje javnog poziva za savjetnike, za koje je Vlada u rebalansu proračuna za 2017. godinu osigurala 161 milijun kuna (u tu su svotu uključeni i odvjetnici). Večernji list već je pisao da se procjenjuje da bi savjetničke usluge za Inu mogle koštati oko 30 milijuna eura.
U Vladi napominju kako takav posao mogu odraditi samo renomirana imena poput JP Morgana, Morgan Stanleya..., no uvjet je da konzultant zadnjih pet godina nije radio za mađarski MOL. Zadatak im je pronaći nove ulagače u Inu koji su zainteresirani razvijati proizvodnju i istraživanje te naftne kompanije. Vlada u Ini trenutačno ima 44,84 posto dionica, a MOL 49,08. Takav vlasnički omjer godinama je bio prijepor između Vlade i MOL-a, a MOL je k tome i osumnjičen da je većinska upravljačka prava u Ini dobio podmitivši bivšeg premijera Sanadera. U HNS-u, HDZ-ovu partneru u Vladi, nezadovoljni su sporošću premijera Plenkovića i njegovih ministara.
Zato su proteklog tjedna bili na sastanku s premijerom, a jedno od pitanja bila je i Ina. U HNS-u se čuju ideje da bi Vlada trebala u Ini zadržati tek 25 posto dionica, a preostalih 19,84 posto prodati. Smatraju da je, s obzirom na to da država nema kontrolni paket, praktički isto ima li 25 ili 44,84 posto dionica, uz uvjet da se pronađe partner koji će ulagati u rafinerije, ali i istraživanje nafte i plina.
U HDZ-ovu dijelu Vlade kažu da u prvoj fazi sigurno neće biti govora o prodaji državnih dionica u Ini, a što će biti kasnije, ovisi isključivo o političkoj odluci. Iako je Vlada, primarno HDZ predvođen premijerom Plenkovićem, potpuno nesklona Rusima, pa tako i ulasku ruskih naftaša u Inu, u HNS-u nemaju toliki zazor od Rusa.
MOL ne želi Rosnjeft
– Premijer je orijentiran prema zapadu, ali s Amerikancima je tako da, kad trebaju uložiti novac, onda ih nema – komentirao je izvor iz HNS-a. Podsjetimo, nedavno je izvršni direktor Rosnjefta Igor Sečin priznao da su još zainteresirani za Inu, kao i prije četiri godine. Rosnjeft je ogroman, što pokazuje i podatak da je lani imao 460 milijardi dolara prihoda. Iako u većinskom ruskom vlasništvu, Rosnjeft ima jaku suradnju sa zapadnim naftnim kompanijama.
Tako britanski div BP ima gotovo 20 posto udjela u tvrtki, a s američkim gigantom Exxon Mobileom Rosnjeft ima zajednička ulaganja na imovini u Arktiku vrijednoj 500 milijardi dolara. Britanci i Amerikanci rado posluju s Rosnjeftom iako je Sečin bliski suradnik Vladimira Putina i bivši obavještajac. Poznavatelji Rosnjefta kažu da je to kompanija koja voli razvijati i ulagati u kompanije koje preuzima, a u Hrvatskoj ih interesira rafinerijska proizvodnja i Rafinerija Sisak. Ipak, izvori tvrde i da Vlada nije raspoložena za pregovore s Rusima.
Kao interesenti se spominju i poljske tvrtke, međutim poznavatelji sektora kažu da bi za oporavak Ine ključna bila suradnja s jakim svjetskim igračem. MOL, kažu upućeni, nije sklon prodaji svog udjela Rosnjeftu jer ne želi u Ini dobiti konkurenciju. Rosnjeft u Inu i ne bi ušao bez pozivnice Vlade, a ona za njega baš nije zainteresirana.
Slučaj Agrokor je pokazao, ako su predočene informacije točne, da Vlada kad hoće, ipak ima ljude koji znaju i mogu ekonomski pozitivno, upravljajti tvrtkama. Zašto smo onda prodavali naše zlatne tvrtke? Je li sve bila ogromna prevara, da postanemo država pastira i sobarica?