Saborski odbor za medije većinom vladajućih glasova odbio je raspravu o cenzuri u medijima i otkazu uredniku i novinaru HRT-a Hrvoji Zovku. Osim toga, prvi put u povijesti je za javnost zatvorena rasprava o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a u 2015. i 2016. godini jer je uprava HRT-a ocijenila da je potrebno zaštititi osobne podatke ljudi s kojima se HRT nagodio nakon otkazivanja ugovora.
GLAS-ov Goran Beus Richembergh zatražio je da odbor raspravi informaciju o stanju na HRT-u i o uvođenju cenzure u tom javnom mediju povodom otkazu Hrvoju Zovku, dok je Mostov Nikola Grmoja ponovio svoj raniji poziv da se raspravi općenito tema cenzure u medijima potaknut svjedočenjem Martine Daliće DORH-u kako je spriječila da se dio priče oko Agrokora objavi u nekom mediju. Većina je oba zahtjeva odbila, a predsjednik odbora, HDZ-ov Andrija Mikulić i Kažimir Varda iz Bandićeve stranke su tvrdili kako je Zovkov otkaz pitanje radnog prava i da treba prepustiti sudu da utvrdi je li otkaz opravdan ili ne.
- Ako mi nećemo reagirati na vapaj da je uvedena cenzura na javnoj televiziji, onda imamo problem. Bez ikakvog problema prihvaćamo izvješća na kojima stoji oznaka tajno, a Zovkom slučaj pripisujete radnom pravu – prigovorio je Bues Richembergh. Dobili su, dodaje, tekst ostavke koju je Zovko podnio prije nego je dobio otkaz, a u kojoj govori o pritiscima i cenzuri.
- Nemojmo bježati od rasprave, imate većinu, možete izglasati koji god zaključak želite, ali pustite nas da bar govorimo o tome – kazao je Beus Richembergh te dodao da bi se onda moglo reći kako su i micanje Karoline Vidović Krišto iz programa HRT-a te otkaz Hloverki Novak Srzić o kojima je HDZ svojevremeno tražio rasprave isto pitanje radnog prava.
SDP-ov Damir Tomić iz protesta je napustio sjednicu, no prije toga je kazao kako smo postali društvo nojeva jer društvo gura glavu u pijesak na sve probleme.
- Ovo nije radno pravo nego čisto zastrašivanje. Mi smo tijelo koje se bavi javnom televizijom i moramo progovoriti o stanju tog medija i ovom otkazu – kazao je prije nego je napustio dvoranu. Mostov Nikola Grmoja podsjetio je da je ranije tražio posebnu sjednicu na temu cenzure u medijima, potaknut svjedočenjem Martine Dalić kako je zaustavila objavu jedne priče.
- Tražio sam da pozovemo Dalić da svjedoči da vidimo koji su mediji pod pritiskom. Cenzura je vidljiva, posebno na HRT-u, pogledajte Temu dana, pitanje je kad je tamo bio pozvan neki oporbeni zastupnik – kazao je Grmoja.
Mikulić mu je uzvratio da je on vladajući zastupnik pa ni njega nisu zvali. HDZ-ova Sunčana Glavak oporbu je podsjetila da ni oni dok su bili na vlasti nisu dopustili raspravu o 50 "smaknuća urednika" na HRT-u.
- Ako to nije bila cenzura, ne znam što jest. O tome se tada nije smjelo govoriti, mi smo tražili načine kako da kažemo nešto o toj bijeloj noći – rekla je Glavak te dodala kako treba razgovarati o svemu, ali ne jednostrano, te bi, ako ova tema i dođe na red, trebalo saslušati obje strane.
Beus Richembergh je problematizirao i činjenicu da je se tajnim označava financijsko izvješće HRT-a, iako je, naglasio je, riječ o potrošnji javnog novca.
- S kojom osnovom uprava stavlja na dokument o potrošnji javnog novca oznaku tajno, i to zbog dopune izvješća s kime se HRT nagodio o isplatama vrlo velikih iznosa novca. Nećemo vidjeti nalaz interne revizije, a vidi se iz aviona da je to kazneno djelo. Zašto ne bi znali koliko je dobio Antun Vrdoljak, to su javni novci – prigovorio je Beus Richembergh. Zanimalo ga je zašto nije konzultirana Povjerenica za zaštitu osobnih podataka koja je već jednom rekla kako plaće na HRT-u ne mogu biti tajna jer je važniji javni interes o potrošnji javnog novca.
- Mi ne tražimo osobne podatke, radi se o odgovornosti prema javnom novcu. Skinite oznaku poslovne tajne – tražio je Beus Richembergh, no Andrija Mikulić mu je objasnio kako ne može odbor skinuti oznaku tajne sa dokumenta. Zato je odlučio da se izvješća za dvije godine rasprave iza zatvorenih vrata.
