Vlatko Nuić bio je glavni državni odvjetnik Istarske županije u vrijeme nezakonitih pretvorbi i privatizacija te prenamjena zemljišta koje su se razmahale u Istri u prošlom desetljeću, a o čemu zbog velike upletenosti Hypo banke istragu vode austrijska nadležna tijela. Kod nas je istragu prije desetak godina zaustavila Vlada, u vrijeme kada su Nuić i njegova ekipa došli do spoznaja što i kako se radi, a zbog političkih igara oko njegova zadržavanja na toj poziciji ili ne, sam je odstupio s mjesta državnog odvjetnika u Istri i krenuo u privatni biznis.
:: Otprilike 20 godina u Hrvatskoj ne nalaze krivce za prenamjene zemljišta u Istri, iako se puno toga zna. Uostalom, vi ste odavno pokušali potaknuti pozornost na to, jer ste shvatili metode prijevara?
Mi iz Državnog odvjetništva i Policijske uprave istarske na moju inicijativu zajedno smo radili na svim složenijim kaznenim predmetima a posebno onima iz gospodarskog kriminala. Tako smo i razradili i procesuirali više modela zloporaba s prenamjenom, zamjenom ili prodajom općinskog i privatnog zemljišta u kojima su sudjelovali čelni ljudi pojedinih općina i od njih odabrani pojedinci ili poduzeća. Ističem da je tada nekoliko novinara Glasa Istre objavilo rezultate svojih istraživanja kojekakvih malverzacija s prenamjenom zemljišta pa je i to pridonijelo da se neki slučajevi pokrenu i procesuiraju. Dakle, do sredine 2000-tih svi važniji postupci vezani uz pretvorbu i prenamjenu, odnosno prodaju zemljišta već su bili pokrenuti i mi smo započeli istraživati ulogu Hypo banke u jednom od tih postupaka Naime, tadašnji predsjednik uprave banke Wolfgang Kulterer u autoriziranom intervjuu "Glasu Istre" izjavio je da im je prije kupnje zemlje u Barbarigi i Dragoneri obećana naknadna urbanizacija zemlje, pa smo ga htjeli ispitati s obzirom na tu okolnost.
:: No, osim za Barbarigu i Dragoneru, znali ste i za puno drugih sličnih situacija prenamjena?
O sudskim postupcima vezanim uz prenamjenu, zamjenu i prodaju općinskog zemljišta puno se pisalo i zato smatram da nije korektno ponovno otvarati završene slučajeve.
:: Jesu li nadležne institucije iz Austrije tražile od vas da surađujete u istrazi?
Nisu i smatram da za to nema potrebe jer se sva relevantna dokumentacija iz tog vremena nalazi u Državnom odvjetništvu.
:: Počeli ste i istragu na slučaju Brijuni Rivijera i uspjeli spriječiti planirane poteze?
Smatrali smo da je najavljena dokapitalizacija tvrtke Brijuni rivijera protivna zakonu jer se ne smije javna imovina unositi bez natječaja u trgovačko društvo koje već sutra može biti privatizirano. Pokušali smo utvrditi tko i zašto forsira nešto što je protuzakonito a izbjegava koncesiju ili pravo građenja, što je bilo primjereno za takvu vrstu ulaganja.. Ta je situacija bila slična nekadašnjoj privatizaciji i dokapitalizacijama ali s mogućim daleko većim posljedicama.
:: Koji je bio plan za tu tvrtku?
Primjerice, najavljuje se da se u trgovačko društvo Brijuni rivijera unosi državno zemljište koje vrijedi 100 iako svi znamo da vrijedi 500. Onda dolazi investitor koji ulaže 100 i postaje vlasnik 50% poduzeća. Potom tek dolazi izmjena prostornog plana i urbanizacija, tako da tada ta unesena imovina vrijedi dodatnih 500 i onda investitor koji je uložio 100 postaje vlasnik 50% nečega što vrijedi 1200. Osim toga treba znati da nakon donošenja prostornih planova, lokalna zajednica plaća uređenje infrastrukture (voda, struja i dr.) pa se vrijednost zemljišta dodatno povećava. Takav plan onome tko bira investitora daje poziciju gospodara neba i zemlje. Sve navedeno se nije moralo dogoditi, ali je bilo moguće i s time sam upoznao sve one koji to trebaju znati pa je izmjenom Zakona o turističkom zemljištu spriječena takva mogućnost.
Je li Jakovčić bio upućen u poslovanje Hypo Alpe Adria banke na području Istre i je li povezan s tom bankom i tim poslovima, može se utvrditi samo ako se o tome provede kvalitetna istraga
:: Istraga se očito nije sviđala onima na vlasti, pa ste stopirani?
To je očigledno bilo previše za tadašnje lokalne i republičke političko-interesne grupe pa su poduzele sve da onemoguće daljnja istraživanja takvih i sličnih nedjela. Nakon što su uspjeli smijeniti Emira Lojića koji je bio na čelu odjela za gospodarski kriminalitet PU istarske i novinare Glasa Istre koji su samostalno istraživali malverzacije sa zemljištem, pokušali su kojekakvim lažnim prijavama i prijetnjama smijeniti i mene, a kad im to nije uspjelo odlučili su 2005 spriječiti moj reizbor uz pomoć Vesna Škare-Ožbolt, tadašnje ministrice pravosuđa u vladi Ive Sanadera. Naime, ja sam za svoj rad i reizbor imao punu podršku kolegija DORH-a, ali tadašnja ministrica najprije nije htjela dati
nikakvo mišljenje pa se moj reizbor neprimjereno oduljio, a onda je dala negativno mišljenje, pa je politika na taj način stavila tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića u nemoguću situaciju poručivši mu: "Evo ti, Bajiću, ti odlučuješ, nisi obvezan slijediti mišljenje ministrice, ali nemoj zaboraviti da imaš reizbor u svibnju sljedeće godine i tko te postavlja." Ta višemjesečna situacija "ni da ni ne" vrijeđala me i štetila je mom osobnom i profesionalnom ugledu pa sam nakon 28 godina rada u Državnom odvjetništvu, od kojih 14 godina na poziciji županijskog državnog odvjetnika u Puli, dao ostavku i otišao u privatne odvjetnike.
:: Spominjete lažne prijave i prijetnje....
Nisu samo mene lažno prijavljivali već i druge koji su radili na tim postupcima, ali su sve te prijave odbačene kao neosnovane. Također, nisu samo meni prijetili, ali je zbog izravnih prijetnji, koje ne bih opisivao, cijela moja obitelj jedno vrijeme bila pod policijskom zaštitom. Nažalost, s time mora računati svatko tko radi taj posao.
:: Zbog takvog postupka vjerujete da je Sanader sve znao? A Jakovčić?
Danas, s vremenske distance, vidljiva je povezanost bivšeg premijera Sanadera s Hypo Alpe Adria bankom, a je li bivši župan Jakovčić bio upućen u poslovanje te banke na području Istre i je li povezan s tom bankom i tim poslovima, može se utvrditi samo ako se o tome provede kvalitetna istraga.
:: Ali koju će vjerojatno završiti Austrija. Znate li vi koja bi se imena mogla naći na popisu kada istraga završi?
Ne bih se upuštao ni u kakve pretpostavke. Ta istraga će prije ili kasnije završiti i sve će se znati.
:: Vaša ekipa prva je krenula i u istragu nezakonitih pretvorbi?
Razradili smo različite modele zloporaba temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća iz 1991. jer je po našem mišljenju taj zakon bio manjkav i nedorečen. Naime, na temelju tog zakona moglo se očekivati da će radnici poduzeća u pretvorbi svojim novcem kupovati dionice s popustom iz kvote od 50%, uvjereni da će tako sačuvati svoja radna mjesta, a da će članovi uprave pokušati na bilo koji način doći do većinskog paketa dionica i svih upravljačkih prava te da će u konačnici radnici biti izigrani. Posebno smo razradili model fiktivne dokapitalizacije po kojem su pojedini direktori i od njih odabrane osobe, bez vlastita novca i bez stvarnog ulaganja kapitala došli do većinskog paketa dionica.
:: Kako je to izgledalo?
Kod tih dokapitalizacija poduzeće zajmodavac dalo je pozajmicu poduzeću posredniku, koje je dalo privatne pozajmice direktoru i odabranim osobama poduzeća u pretvorbi radi uplate dokapitalizacije, a nakon toga bi poduzeće u pretvorbi primljeni iznos dokapitalizacije dalo kao pozajmicu poduzeću posredniku a ono bi taj novac vratilo poduzeću zajmodavcu i krug bi bio zatvoren u roku od nekoliko dana. Nakon toga bi direktor poduzeća u pretvorbi i osobe koje je on odabrao vratili poduzeću posredniku primljenu pozajmicu u dionicama, a to poduzeće bi tim istim dionicama vratilo svoju pozajmicu poduzeću u pretvorbi. Tako bi direktor i osobe koje bi ga izabrale postali većinski vlasnici poduzeća u pretvorbi koje bi umjesto planiranog novca za razvoj imalo vlastite dionice koje nemaju nikakva pokrića.
:: Ni za to u Vladi nisu htjeli znati?
Mi smo tada sugerirali da se u cijeloj RH tako provjeri pretvorba, ali se čekalo kakav će stav zauzeti sudovi po našim optužnicama. Međutim, sudski postupci koje smo mi pokrenuli trajali su godinama, a kako je u međuvremenu promijenjen Kazneni zakon tako što je zapriječena kazna za to kazneno djelo smanjena s 15 na 10 godina zatvora, nastupila je zastara tih kaznenih djela pa se time više nitko nije bavio. Nije mi poznato da li su nakon izmjene Ustava RH pokrenuti neki novi postupci, ali bi to svakako trebalo učiniti jer će nepravda učinjena u pretvorbi i na nepravdi uspostavljeni vlasnički odnosi biti trajni kamen spoticanja u razvoju RH.
Hypo-HDZ se ne smije dirati.