Vođe triju najvećih država Europske unije, Njemačke, Francuske i Italije, stigli su u Kijev vlakom kako bi iskazali svoju podršku za Ukrajinu, koja nastoji izdržati ruski napad. Posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanskog premijera Marija Draghija organiziran je tijekom protekla tri tjedna, pri čemu sva trojica nastoje suzbiti kritike unutar Ukrajine zbog njihovog odgovora na rat.
Trojica čelnika dočekana su sirenama za zračni napad u glavnom gradu Ukrajine, dok je Rusija nastavila s gađanjem ciljeva diljem zemlje. S njima je Irpin posjetio i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, a očekuje se da će im se kasnije pridružiti u razgovorima s ukrajinskim čelnikom.
Ukraine: des images des destructions d'Irpin présentées aux dirigeants européens en visite dans la ville pic.twitter.com/aRXU4xYH80
— BFMTV (@BFMTV) June 16, 2022
Macron je rekao da su u ukrajinskom gradu Irpinu, koji su on i drugi europski čelnici posjetili prije sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, počinjeni masakri i ratni zločini. "To je herojski grad, obilježen stigmama barbarstva", rekao je Macron novinarima, prenosi Reuters.
Ukrajinski dužnosnik objašnjavao je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, talijanskom premijeru Mariju Draghiju i rumunjskom predsjedniku Klausu Iohannisu što se događalo u tom razrušenom gradu.
Ukrajina tvrdi da je Rusija u Irpinu izvršila masovne ratne zločine, što Moskva odbacuje. Četvero čelnika bilo je u odijelima i činilo se da nemaju nikakvu zaštitnu opremu, a bili su okruženi naoružanim vojnicima.
Nakon što je vidio natpis na zidu 'Make Europe, not war' (Stvarajte Europu, ne rat), Macron je rekao kako je „veoma dirljivo to vidjeti“ i da je to „prava poruka“.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nije stigao u Irpin, a s četvoricom će se susresti kasnije u danu.
Podsjetimo, pri dolasku, vođe triju najvećih država EU kazali su da će razgovarati kandidaturi Ukrajine za članstvo u EU. Dodali su da moraju uravnotežiti prirodne težnje Ukrajine za članstvom u EU s težnjama svih postojećih zemalja kandidata te da žele osigurati da EU ne bude destabilizirana ili razlomljena.
Navodi se da je francuski predsjednik Macron po dolasku rekao novinarima da će ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom prenijeti poruku “europske solidarnosti” i da se danas označava “važan trenutak”.
Ovo je bio očekivani posjet, koji nije bio najavljen zbog sigurnosnih razloga, a dogodit će se dan prije nego što bi Europska komisija trebala izdati preporuku glede statusa Ukrajine kao kandidatkinje za EU, što je nešto prema čemu su najveće europske države bile suzdržane.
Macron je govoreći u srijedu u Rumunjskoj rekao da je vrijeme da Europa ohrabri Ukrajinu kada su u pitanju njene europske ambicije. "Nalazimo se na točki kada moramo slati jasne političke signale, mi Europljani, prema Ukrajini i njenom narodu koji se herojski odupire", rekao je Macron, no nije otkrio nikakve pojedinosti.
Kijev je kritizirao Francusku, Njemačku, i u manjoj mjeri, Italiju, zbog odugovlačenja u njihovoj podršci za Ukrajinu, koja ih je optužila da sporo dostavljaju oružje i da stavljaju vlastiti napredak ispred ukrajinske slobode i sigurnosti.
Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, rekao je ovog tjedna za njemačke novine Bild da je zabrinut da će trojica vođa Kijev podvrnuguti pritisku ne bi li prihvatio mirovni sporazum povoljan za ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Reći će da trebamo (prihvatiti mirovni sporazum) kako bismo okončali rat koji izaziva prehrambene i gospodarske probleme ... da trebamo spasiti obraz gospodina Putina", rekao je Arestovič, referirajući se na Macronove komentare da nije prijeko potrebno poniziti ruskog vođu.
Draghi je u utorak na tu temu poručio da je važno da mirovni pregovori započnu što je prije moguće, no dodao da moraju biti "pod uvjetima koje Ukrajina smatra prihvatljivim".
Očekuje se da će Zelenski od svojih gostiju zatražiti više oružja kako bi ono pomoglo njegovoj vojsci da se obrani od ruskih agresora.
Ukrajina je osobito kritizirala njemačku vojnu pomoć, a ukrajinski veleposlanik u Berlinu, Andrij Meljnik je za njemačku televiziju NTV rekao da očekuje da će Scholz dati teško naoružanje, koje je odavno obećano, no nije dostavljeno.
Scholz je odbacio optužbe da je uskratio veoma potrebnu vojnu podršku, rekavši da je Njemačka jedan od najvećih vojnih i financijski podupiratelja Ukrajine i da je potrebno proći neko vrijeme kako bi se ukrajinske vojnike obučilo da se koriste sofisticiranom topničkim sustavima koje nudi.
Više o ratu u Ukrajini čitajte OVDJE.
Video: Bivši ruski premijer otkrio što misli koliko će rat trajati pa dodao: 'Poznavao sam drugačijeg Putina'
EU je uvela sankcije Rusiji, pod izgovorom da će to naštetiti Rusiji i prisiliti ju da obustavi rat u Ukrajini. Tvrdili su da će uništiti Rusku ekonomiju i valutu. Joe Biden je u svom govoru o stanju nacije rekao kako će „turn the Ruble into rubble“ tj. da će rublju pretvoriti u ruševinu. A znate koja je istina? Rublja je danas jača nego ikada. Pogledajte graf rublje prema euru u zadnjih 12 mjeseci. Ona sad vrijedi 0.016 eura, dok je prije rata vrijedila 0.011 – 0.012. Od početka rata ojačala je skoro nevjerojatnih 50% u odnosu na Euro (!) Probajte si situaciju dočarati na ovaj način: zamislite da živite na nekom malom hrvatskom otoku na kojem postoji samo jedan dućan sa benzinskom pumpom. I tamo kupujete sve, hranu, benzin, robu, dijelove za auto, alate itd. I sada se vi posvađate sa vlasnikom tog dućana i uvedete mu sankcije tako da više ne kupujete kod njega. I sad vaša obitelj ostaje bez hrane, auto bez benzina, nemate motike za kopati, nema rezervnih dijelova za strojeve. A on će svoju robu bez problema prodati drugima ili tebi preko posrednika. Znači tako nešto može napraviti samo totalni idiot. Upravo to se događa u EU. Danijel Klaić Točka, sve jasno.