Na dragovoljno služenje vojnog roka u požešku je vojarnu ovaj mjesec pristigao 181 mladić i djevojka, najviše u posljednjih nekoliko godina. To je još uvijek premalo u odnosu na razdoblje od prije desetak godina, kada je u jednoj generaciji znalo biti i po 400-500 ročnika, ali daleko više nego, primjerice, u lipnju prošle godine, kada je domovini prisegnulo samo 56 ročnika.
Interes mladih u Hrvatskoj za dragovoljno vojno osposobljavanje nekada je bio tako velik da su kandidati morali povlačiti veze da ih se primi. Prije 16 godina, kada je Ministarstvo obrane počelo s tim projektom, osposobljena je jedna generacija, odnosno 241 ročnik. Kroz godine je interes mladih postajao sve veći, a jednako tako i potrebe Hrvatske vojske, pa se od 2017. održavaju i do četiri osposobljavanja na godinu.
Ipak, u posljednjih nekoliko godina došlo je do smanjenja broja ročnika. Isprva se taj trend pripisivao otežanim uvjetima obuke zbog pandemije, no nastavljen je i nakon izlaska iz 'novog normalnog'. Stoga povećan broj ročnika u trećem ovogodišnjem ciklusu budi nadu u preokretanje negativnih trendova.
– Sve veći broj mladih ljudi prepoznaje mogućnosti koje vojna karijera može ponuditi te priliku da kroz vojno osposobljavanje steknu nove vještine i iskustva, a čemu je, između ostalog, zasigurno pridonijelo i povećanje materijalnih prava i uvjeta života i rada hrvatskih vojnika – priopćio je MORH.
VEZANI ČLANCI:
U vojarnu 123. brigade u Požegi na dragovoljno vojno osposobljavanje pristupila su 154 ročnika po redovnom programu, od kojih je 14 djevojaka, dok je po skraćenom programu pristupilo 27 kandidata. Osmotjedna obuka po redovnom programu završit će 11. listopada.
Pretpostavlja se kako su povećanom interesu mladih pridonijeli porast naknade ročnicima sa 700 na 900 eura mjesečno, 30-postotno povećanje plaća djelatnim vojnim osobama, promotivne akcije MORH-a, ali i najavljeni povratak obveznog služenja vojnog roka od 1. siječnja iduće godine.
– Činjenica je da se povećao interes za dobrovoljno služenje vojnog roka, a moguće je da je na to ujecalo i vraćanje redovnog služenja. U stilu, bolje da se javim dobrovoljno pa opet imam nekakav benefit nego da me pokupe – smatra vojni analitičar Marinko Ogorec.
Ročnici koji uspješno završe obuku korak su bliže profesionalnoj vojnoj karijeri jer je upravo temeljna vojna obuka jedan od glavnih preduvjeta za nastavak vojne karijere. Oni koji se ne odluče za vojni poziv postaju pripadnici razvrstane pričuve.
Ogorec pozdravlja poticajne mjere Ministarstva obrane poput povećanja plaća i promotivnih akcija, ali i dodaje kako bi još jedna mjera bila itekako dobrodošla i za dragovoljne i obvezne ročnike, a to je da im se vojni rok računa u radni staž.
Kaže da se u ovom trenutku ne može izjasniti o konceptu dvomjesečnog vojnog roka jer nije upoznat s planovima, razinom izvođenja, metodologijom i ciljevima, ali upozorava na razliku u motivaciji i napominje kako su po njemu za stjecanje temeljne vojne obuke potrebna tri do četiri mjeseca. Ipak, ističe kako su dva mjeseca u svakom slučaju bolja nego ništa.
– Obvezno služenje vojnog roka pokazuje se kao nužnost. Na kraju krajeva, pokazuje se i nužnost uvođenja sigurnosne kulture među ljude. I to je jedan od bitnih segmenata koji se stječe služenjem vojnog roka – istaknuo je Ogorec.
GALERIJA 25 godina Putina
Svaki normalan mladić biti će ponosan hrvatski vojnik