Prije nekoliko dana istekao je rok za prijavu kandidata za državnu nagradu za volontiranje. Ne zna se točan broj volontera u Hrvatskoj, no prema nekim anketama, iskustva u pomaganju zajednici ima samo pet do sedam posto građana, dok je u EU prosjek veći od 20%. U Hrvatskoj je među volonterima čak 80% žena i samo 20% muškaraca.
– Poveznica su vjerojatno i rodne uloge. Žene se odmalena odgaja da besplatno rade pomagačke poslove u kući i obitelji pa se zbog toga i češće odlučuju na volontiranje. Muškarce se ne odgaja tako. Ista se stvar pokazala i u istraživanju o rodno ravnopravnom utjecaju u lokalnim zajednicama, koje smo proveli i došli do podatka da su zaposlenici u civilnim udrugama velikom većinom žene. Niske plaće, puno neplaćenog prekovremenog rada i volontiranje muškarcima očito nisu toliko zanimljiv izbor kao ženama, koje očito motiviraju neke druge stvari poput činjenice da pomažu – smatra aktivistica za ljudska prava Marina Kolar, izvršna direktorica čakovečke udruge Zora. Zakon o volontiranju je, tvrdi, dobar. Ove godine uvedene su i potvrde o znanjima i vještinama stečenima volontiranjem, koje se, uz ostalo, mogu koristiti u traženju posla i u natjecanju za stipendije.
– Sad samo treba raditi na edukaciji volontera i organizatora volontiranja – ističe. Upozorava i na problem koji su stvorili političari.
– U javnosti se s volontiranjem pogrešno izjednačuje pripravnički rad ili stručno usavršavanje bez zasnivanja radnog odnosa pa volontiranje često ima negativnu percepciju u javnosti. Tome su krivi i ministri i Vladini dužnosnici koji su pogrešno koristili taj termin – upozorava M. Kolar.
>> Vodio je tajnu službu, a danas besplatno popravlja bicikle
>> Volonteri će u Laubi iz prve ruke naučiti kako je raditi u galeriji
Ajde vi žemske šljakati one radnje koje su i nama muškardinima nevoljne! Tko vas hebe osim rađanja!