Uspjeh mirovinske reforme ovisi o održivosti sustava. Da nije bilo promjena, prvi bi stup eksplodirao, komentar je dr. Predraga Bejakovića iz Instituta za javne financije na upozorenja da će sve do 2035. godine mirovine iz drugog stupa biti niske ako Vlada ne poduzme hitne mjere.
Visoka ovisnost
Ljiljana Marušić i dr. sc. Ante Škember, autori studije, kažu da nije točna interpretacija prema kojoj su reformom izigrane stotine tisuća ljudi. “To bi se dogodilo ako se ne bi mijenjali zakoni koji uređuju mirovine, a Vlada je u svojim strateškim dokumentima predvidjela poduzimanje zakonskih mjera radi povećanja mirovina osiguranika 2. stupa”, navode Marušić i dr. Škember.
Znanstvenici kažu da ni vlast ni pojedinci nemaju puno manevarskog prostora zbog činjenice da stanovništvo stari i da je udio umirovljenika u odnosu na zaposlene visok. “Vlada će najviše učiniti ako bude dala novi poticaj da se ljudi što dulje zadrže u svijetu rada i tako smanje pritisak na mirovinske fondove”, kaže Bejaković. I veliki američki ekonomist Alan Greenspan tvrdi da je gotovo cijeli razvijeni svijet na rubu demografskog ponora, što nije bio slučaj u povijesti, jer će baby boom generacija uskoro prestati raditi i otići u mirovinu.
Pozitivno ozračje
U vezi s mirovinskom reformom u Hrvatskoj vladalo je pozitivno ozračje sve dok nedavno nisu isplaćene prve mirovine. Dosad je ostvareno 295 prijevremenih starosnih mirovina iz obaju stupova i u pravilu su osiguranici prošli lošije nego da su bili samo u prvom stupu. Analiza spomenutih autora pokazuje da će to zbog niza razloga biti dugoročan trend, no njih dvoje jučer su ipak spustili lopticu i rekli:
– Kao što su mijenjani, odnosno doneseni zakoni i izdvojena velika sredstva za rješavanje problema tzv. starih i novih umirovljenika, i problem umirovljenika koji ostvaruju mirovinu iz obaju obveznih stupova rješavat će se sustavno, u skladu s fiskalnim mogućnostima države u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, navode Lj. Marušić i A. Škember. Dodatnu nesigurnost donijela je i financijska kriza zbog koje su i mirovinski fondovi pretrpjeli prve gubitke.
