Šef HDZ-a Andrej Plenković pod priličnim je pritiskom zbivanja unutar vladajuće koalicije, ali i unutar vlastite stranke. Osim što Milorad Pupovac, šef SDSS-a i Plenkovićev partner u vladajućoj većini, još nije odlučio bi li ostao ili otišao iz zagrljaja HDZ-a, Plenkovića sve više, dojam je, živciraju i unutarstranački oponenti koji bi ga izgurali s pozicije predsjednika HDZ-a. Zato ne čudi da se u medijima, ali i u HDZ-u, spekulira s mogućnošću odgode unutarstranačkih izbora koji se, prema Statutu HDZ-a, moraju održati mjesec dana prije isteka mandata aktualnog vodstva.
A to znači da bi se izbori za Predsjedništvo stranke morali održati do kraja travnja iduće godine, a za predsjednika stranke do kraja lipnja jer je Plenković izabran u srpnju 2016. godine. Prije toga moraju se izabrati nova vodstva na svim razinama HDZ-a, od temeljnih ogranaka nadalje, što znači da po Statutu izborni proces započinje u siječnju iduće godine. U vrhu HDZ-a jučer su nam neslužbeno odgovorili da će se izbori u toj stranci održati u redovnom roku, dakle bez odgode.
– O odgodi unutarstranačkih izbora u HDZ-u uopće se nije razgovaralo i te dezinformacije, očito, dolaze od Plenkovićevih oponenata – poručio je izvor iz vrha HDZ-a.
I to je vrlo vjerojatno najizgledniji scenarij jer bi se za odgodu unutarstranačkih izbora morao mijenjati Statut HDZ-a, a to je jedino moguće učiniti na Saboru stranke. Odgoda izbora i mijenjanje Statuta HDZ-a, što Plenkovićevi oponenti sigurno ne bi gledali skrštenih ruku, ostavila bi dojam da se Plenković prepao stranačkih izbora jer ne postoji nijedan novi razlog koji nije bio poznat kad se donosio Statut 2018. godine, zbog kojeg bi se mijenjao Statut i termin izbora.
Tada se već znalo i da će Hrvatska predsjedati Europskom unijom od 1. siječnja 2020. godine, znalo se da su u prosincu 2019. godine predsjednički izbori, a jedino se nije znalo da će Plenković imati toliko protukandidata u HDZ-u – Stier, Kovač, Milošević, možda Tomislav Karamarko...
Kada je HDZ 2018. godine donosio novi Statut, vodstvo stranke predvođeno Plenkovićem nije htjelo uvesti odluku da se izbori u HDZ-u održavaju šest mjeseci nakon parlamentarnih, što ima propisano većina ostalih stranaka, nego su to uveli samo za lokalnu razinu, da su izbori u lokalnim organizacijama HDZ-a pola godine nakon lokalnih izbora. Zato Statut i dalje propisuje da se unutarstranački izbori moraju održati mjesec dana prije isteka mandata na stranačkim funkcijama i stranačkim tijelima.
– Nitko u HDZ-u nije službeno rekao da bi se izbori odgodili, niti sam to čuo iz prve ruke. Ali postoje nagađanja i šaputanja. Tehnički se Statut može promijeniti, ali to bi bila jako loša politička poruka za samog Plenkovića. Kada se mijenjao Statut 2018. godine, nije se htjelo uvesti da izbori u stranci trebaju biti nakon parlamentarnih jer je Plenković vjerojatno računao na to da mu je bolje na te izbore ići s pozicije premijera, a tada nije očekivao da će mu se itko usuditi protukandidirati. Dosad se u HDZ-u biralo po principu jedan član, jedan glas, jedan kandidat – komentirao je izvor iz HDZ-a koji pripada Plenkovićevim oponentima.
– Ne vjerujem da će se Plenković usuditi odgoditi izbore u HDZ-u, ali o tome se razmišlja. A jedini razlog je strah od gubitka tih izbora. Da se ipak usudi ići u odgodu, imao bi ozbiljnu oporbu toj ideji u stranci – komentirao je izvor koji ne pripada krugu Plenkovićevih protivnika.
Video: Plenković o Šuici, Milanoviću, Pupovcu, putu u Helsinki...
ako su zamjerili karamarku da je "rusio vlastitu vladu", kako onda to sad neki opete zele srusiti vlastitu vladu i vlastitog premijera u trenutku kada HDZ prvi put od Tuđmana ima sve 3 kljucne pozicije u drzavi i 3 mjesecaa prije povijesnog predsjedanja EU