Ako je kriza u eurozoni jedan od uzroka velikog pada hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju, kao što tumače dužnosnici hrvatske Vlade, onda bi i ostatak godine mogao donijeti dodatno pogoršanje. Eurozonu, naime, u rujnu i listopadu čekaju prijelomni trenuci.
Riskirajući da u svojim prognozama zvuče kao da se ponavljaju, mnogi analitičari za ovu jesen najavljuju klimaks dužničke krize u Europi. Analitičari upućuju na nekoliko prijelomnih događaja, koji euro kao valutu mogu odvesti u propast ili u spas. Njemački ustavni sud 12. rujna obznanit će je li Europski stabilizacijski mehanizam, novi stalni fond EU za spašavanje posrnulih država, u skladu s njemačkim ustavom. Presudi li sud da nije, urušit će se velik dio posla na kojem su europski lideri radili pokušavajući spriječiti širenje dužničke krize Europom. Istog dana u Nizozemskoj se održavaju izvanredni parlamentarni izbori, o čijem ishodu ovisi hoće li jedna od rijetkih kreditno besprijekornih europskih zemalja (s rejtingom AAA) dobiti novu vladu koja želi otići iz eurozone ili barem prestati plaćati dugove drugih.
Neisplative obveznice
Španjolska će ove jeseni možda morati zatražiti državni “bailout” (nedavno je zatražila bankovni), što bi je odvelo putem Grčke, Portugala i Irske. U listopadu, naime, Španjolska mora refinancirati dio svoga duga koji dolazi na naplatu, a prinosi na njezine 10-godišnje obveznice rastu preko točke u kojoj je refinanciranje izdavanjem novih obveznica isplativo. Još jedan prijelomni događaj zbiva se već u četvrtak, kad zasjeda upravno vijeće Europske središnje banke (ECB). Španjolska i Italija, koja je također ugrožena ako Španjolcima krene po zlu, čitavo su ljeto pokušavale nagovoriti ostatak Europe da dopusti ECB-u kupnju španjolskih obveznica. ECB je signalizirao da je spreman to učiniti, ali samo ako Španjolska prvo zatraži puni, državni “bailout” od EU i MMF-a, što Španjolci oklijevaju učiniti jer takav potez znači i politički poraz države, a sa sobom donosi i bolne rezove.
Grčki izlazak
K svemu tome, izlazak Grčke iz eurozone i dalje je realna mogućnost jer grčki premijer mora smisliti gdje će uštedjeti još 13,5 milijardi eura, a stisnut je između građana koji ne žele daljnje rezove i kreditora u Njemačkoj i drugdje koji ne žele više slušati grčke izlike. Ken Wattret, glavni ekonomist globalno raširene francuske banke BNP Paribas zadužen za eurozonu, u izjavi za WSJ komentirao je da Europu ove jeseni čeka vožnja kao na “roaller coasteru”, toboganu vrtuljku po kojem jure vlakovi strave. A uza sve te događaje koji bi mogli izmaći kontroli, u hrvatskom susjedstvu događa se još jedan: ne nađe li novac za dokapitalizaciju svojih banaka, Slovenija bi mogla biti sljedeća zemlja eurozone koja će tražiti paket spasa, što bi se nepovoljno moglo odraziti i na Hrvatsku.
Strava i užas za čas bi se mogli preseliti u bankarske džepove, samo kad bi zemlje Europe postupile poput Islanda. Jedini problem su korumpirane političke garniture koje sjede u vrhovima nacionalnih država, a služe lihvarskim kriminalcima, umjesto vlastitim građanima.