Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije je 20. studenog donijelo odluku da se u skladu sa člankom 9. Bečke konvencije hrvatskog diplomata Hrvoja Šnajdera proglasi nepoželjnom osobom jer je "grubo izašao iz okvira diplomatskih normi i prekršio Bečku konvenciju". Usto, veleposlaniku Republike Hrvatske u Beogradu Hidajetu Biščeviću uručena je diplomatska nota. Nova je to epizoda u diplomatskim bitkama koje dvije države vode od osamostaljenja. Izdvojili smo neke od njih.
U prvoj polovici 2018. Hrvatska je srpskog ministra obrane Aleksandra Vulina, koji je planirao posjetiti selo Mlaka u blizini Jasenovca, proglasila nepoželjnom osobom. Vulin je došao na ideju da sudjeluje na komemoraciji žrtvama u koncentracijskom logoru Jasenovcu, no Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je da je Vulin persona non grata. Srbija je uzvratila odlukom da se, prema reciprocitetu, ulazak u Srbiju onemogući tadašnjem hrvatskom ministru obrane Damiru Krstičeviću. Kako se pisalo te 2018., Vulin je bio treći stranac izvan diplomatskih krugova koji je dobio takvu zabranu, nakon Carla Bildta i Vojislava Šešelja.
– Smatrali smo da dolazak Aleksandra Vulina ne bi pridonio izgradnji dobrosusjedskih odnosa – rekao je premijer Andrej Plenković, dodavši da Hrvatska stoji čvrsto na obrani svog dostojanstva, digniteta i zaštite nacionalnih interesa. Bio je to svojevrsni presedan da se dužnosnika, člana Vlade jedne zemlje, proglasi nepodobnim.
VEZANI ČLANCI:
U travnju 2018. izaslanstvo Hrvatskog Sabora predvođeno Gordanom Jandrokovićem prekinulo je službeni posjet Srbiji nakon što je četnički vojvoda, predsjednik Srpske radikalne stranke i zastupnik u Narodnoj skupštini Vojislav Šešelj izgazio hrvatsku zastavu pred Skupštinom Srbije i izvrijeđao ih.
– Došli smo ovdje sa željom da napravimo korak u popravljanju odnosa Hrvatske i Srbije. Dobro je krenulo, imali smo dva jako dobra sastanka, no kada se dogodio taj incident sa Šešeljem, smatram da je to nešto preko čega ne možemo i nećemo prijeći. Zbog toga smo odlučili prekinuti posjet i vraćamo se u Zagreb – rekao je Jandroković novinarima.
U srpnju prošle godine predsjednik Aleksandar Vučić isplanirao je privatno posjetiti Jasenovac i Pakrac, i to bez službene obavijesti hrvatskim vlastima i koordinacije s veleposlanstvom. Kako se pisalo, mislio je u Hrvatsku ući iz Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske. No, Hrvatska je to zabranila, pa su dvije države razmijenile prosvjedne note zbog propalog Vučićeva posjeta. "Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije šokirano je protupravnom, antieuropskom i anticivilizacijskom odlukom Ministarstva za vanjske i europske poslove Republike Hrvatske kojom se, na osnovu arbitrarno iskazane volje hrvatskih vlasti i grubo kršeći princip slobode kretanja, zabranjuje dolazak predsjedniku Republike Srbije u Jasenovac, na mjesto stradanja više stotina tisuća nevinih žrtava srpske, židovske, romske i drugih nacionalnosti. Namjera predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića bila je samo da položi cvijeće i zapaliti svijeću na svetom mjestu na kome su tijekom Drugog svjetskog rata ubijene stotine tisuća Srba", pisalo je u prosvjednoj noti iz Srbije.
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman ocijenio je neprihvatljivim to što hrvatska Vlada o Vučićevu posjetu nije službeno obaviještena. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da mu nije poznato da su zabilježeni diplomatski incidenti nakon što je Srbija najavila da će svi hrvatski nositelji diplomatskih putovnica biti stavljeni u posebni režim kontrole. Komentirao je i zahtjev HVIDRA-e da se i predsjednika Aleksandra Vučića proglasi neželjenim u Hrvatskoj te da se preispita odgovornost Milorada Pupovca u pokušaju zaobilaženja državnih institucija radi tajnog uvođenja šefa strane države s naoružanom pratnjom u Hrvatsku. Radilo se, rekao je, o situaciji koju nije izazvao M. Pupovac, a ni hrvatska Vlada.
– Ne treba nam u Hrvatskoj podizanje tenzija, barem to nikome u Hrvatskoj nije u interesu. Ako netko ima takav interes, naš način odgovora i komunikacije upravo je ovakav kakav imamo zadnja dva dana. Ima li netko takvu ideju, to mu neće proći – istaknuo je.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske uputilo je u ožujku 2021. prosvjednu notu Srbiji u kojoj je izrazilo zabrinutost zbog prijetnji, zastrašivanja i uvreda na račun predstavnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji putem društvenih mreža nakon njihova zahtjeva da se hrvatski jezik uvede u službenu uporabu. Ministar vanjskih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je za Tanjug da je hrvatska prosvjedna nota zbog prijetnji i uvreda na račun predstavnika hrvatske nacionalne manjine na društvenim mrežama "najbesmislenija nota koju su do sada primili" jer je riječ o "nečijim stavovima, možda prijetnjama, izljevima ružnih osjećaja ljudi na društvenim mrežama, dok se u isto vrijeme u službenim sredstvima informiranja u Hrvatskoj protiv najviših državnih dužnosnika Srbije iznose najmonstruoznije i najbrutalnije uvrede".
VEZANI ČLANCI:
U 2019. zabilježen je pokušaj nenajavljenog i nezakonitog ulaska jedanaest pripadnika srbijanske vojske u Hrvatsku. Zaustavljeni su na graničnom prijelazu Bajakovo, na putu prema Jasenovcu, gdje su se, kako su rekli, htjeli pokloniti žrtvama. Premijerka Ana Brnabić ocijenila je slanje vojnika s odorama legitimnim ponašanjem. Ministarstvo vanjskih poslova odmah je pozvalo srbijansku veleposlanicu u Zagrebu Miru Nikolić, prosvjedujući protiv pokušaja nenajavljenog i nezakonitog ulaska vojske u Hrvatsku 7. rujna. No, srbijanska veleposlanica odbila je primiti prosvjednu notu, što je neuobičajen porez u diplomaciji.
U prosincu 2013. srbijanski ministar vanjskih poslova Ivan Mrkić rekao je da je Srbija svim zemljama u svijetu s kojima ima diplomatske odnose poslala obavijest o incidentima u Hrvatskoj koji su, kako je rekao, usmjereni prema Srbima u posljednje vrijeme. U Beogradu je 2008. napadnuto hrvatsko veleposlanstvo, zbog čega je Srbiji uručena prosvjedna diplomatska nota.
– Mislim da sustav osiguranja u Srbiji nije dovoljan ili nije dobro organiziran da spriječi štete koje će na kraju plaćati Srbija. Svi ti računi doći će Srbiji na naplatu. Vidi se da jedna pogrešna politika završava s rezultatima koji se održavaju u poslovici: "Tko sije vjetar, buru žanje." To se upravo tamo događa – komentirao je tada hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova odmah je uputilo najoštrije note Beogradu i zatražilo brzu reakciju nadležnih tijela te puna jamstva za sigurnost ljudi koji rade u veleposlanstvu. Glavna meta napada demonstranata bilo je američko veleposlanstvo koje se nalazi blizu hrvatskog. Izgrednici su upali u dvorište hrvatskog veleposlanstva, skinuli i zapalili zastavu te oštetili grb. Nisu uspjeli ući u samu zgradu. Napadnut je i hrvatski konzulat na Dedinju.
VIDEO Neobična konferencija srpskog predsjednika: Vučić donio košaru iz trgovine
Hrvatska treba prekinUti diplomatski odnos, na neodređeno vrijeme.