Topljenje ledenjaka izazvano klimatskim zatopljenjem dodatno se ubrzalo u zadnjih 20 godina i danas je više od 20 posto ta pojava odgovorna za porast razine mora, otkriva studija objavljena u časopisu Nature.
Zemlja se zagrijala za više od jednog stupnja Celzijevog od početka predindustrijske ere, a ledenjaci od Himalaje do Anda gubili su obim već od sredine 20. stoljeća.
No, osim kalote na Grenlandu i Antarktiku, mjerenja na licu mjesta provode se na samo nekoliko stotina od 220.000 ledenjaka na planetu.
"Ima puno regija u kojima i ne znamo kako evoluiraju ledenjaci", kaže Romain Hugonnet, voditelj studije objavljene u srijedu.
Zahvaljujući gotovo pola milijuna satelitskih snimaka, "prva cjelovita kartografija smanjenja ledenjaka u svijetu", zaključuje da "se tope svi ledenjaci, s nekoliko izuzetaka, kaže Hugonnet, znanstvenik na sveučilištu ETH u Zuerichu i sveučilištu Toulouse.
Ledenjaci planeta izgubili su 267 milijarda tona leda u prosjeku na godinu od 2000. do 2019., navodi se u jednoj studiji.
Tim oslobođenim vodama mogao bi se napuniti njujorški Central park visine vode 341 metar.
A topljenje se jako ubrzalo: u prosjeku 227 milijarda tona na godinu od 2000. do 2004,. odnosno u prosjeku 298 milijarda tona na godinu u razdoblju od 2015. do 2019.
"Ako isključimo zone na periferiji, Grenland i Antarktik, dakle ako zadržimo 70 posto ledenjaka planeta, u 20 godina se s prosječnog gubitka od trećine metra na godinu došlo do dvije trećine metra na godinu", ističe Hugonnet.
"U 20 godina udvostručena je brzina gubljenja mase. To je vrlo zabrinjavajuće", kaže Hugonnet.
Ledenjaci Aljaske, Alpa te Islanda dio su onih koji najbrže gube masu.
Opći zaključci studije poklapaju se s onima koje su donijeli stručnjaci UN-ova Međuvladina panela za klimatske promjene.
To topljenje ledenjaka pridonijelo je za 21 posto porastu razine mora od početka stoljeća, dakle 0,74 mm na godinu, navodi se u studiji.
Novi podaci mogli bi pomoći planiranju pomoći za vrlo napučene zone u kojima ledenjaci imaju veliku ulogu kao izvor vode za poljodjelstvo.
"Kratkoročno, ledenjaci se tope sve brže i s više će vode natapati rijeke koje služe kao tampon u određenim regijama kao u Indiji ili u Andama u sušnim periodima.
No onda bi te rijeke mogle dosegnuti vrhunac i količina vode će brzo opadati sve dok je više neće biti", upozorava znanstvenik te procjenjuje da bi "već za nekoliko desetljeća u većini regija mogao početi takav silazni trend".
Nakon pandemijskog koncerta pred 5.000 ljudi u Barceloni, samo šest osoba zarazilo se koronom!
hm, nešto ne stoji u računici. odnosno nije razjašnjena. 300 milijardi tona leda se svake godine otopi. površina zemlje je nekih 510 mil km2. to znači dizanje razine vode, kad bi planet bio sav 'u vodi' za nekih 0,58 mm godišnje. ne 0,74. površina kopna je cca 150 mil km2. nekih 30%. dal to donese još tih 0,16 mm? možda. ali, gdje su podaci koji su se ledenjaci topili? topljenje leda na južnom polu, većem dijelu, kao i komplet sjeverni pol, je nevažno, led je u vodi ili 'na vodi'. s mjerenjima na niti 500 mjesta, radi se crni scenarij za sve?! mogu vam ja pogledati jedan madež, pa reći da ste gotovi. rak. melanom. ili okrenuti vas na drugu stranu, i reći da nemate ništ. pregledavati vam jednu ruku, zdravu, i reći da sve ok, možete na posao. nisam vidio da druge ni nemate... svašta. mogao je novinar spomenuti dravu i savu, dunav. rijeke koje ovise o ledenjacima s alpa. al nema veze, pada sve više kiše, jer sa zagrijavanjem atmosfere ubrzava se i ciklus vodene pare. znači, graditi ćemo više akumulacijskih jezera, i time anulirati gubitak vode iz ledenjaka. početi štedjeti vodu, ne prati auto svaki vikend vodom iz pipe. ne se tuširati pol sata i potrošiti 220 litara, već ko afrikanci, 2-3 litra, dovoljno. vode ima, samo se ne smije razlijevati. povećanje razine vode? jel znate gdje su građena stara ribarska naselja? nikad prvi red do mora. a danas se svi nagurali tamo. bilo je more nekad plitko. ali i dublje. promjene na koje čovjek ne može utjecati.