Čak 160.000 radno aktivnih stanovnika izgubila je Hrvatska od ulaska u EU. Gradovi i sela ostaju bez liječnika, učitelja i, u konačnici, bez mještana. Oči su uprte prema državi, a u strahu da ćemo, doslovno, nestati, lokalne se vlasti bore kako god znaju. I nije im lako.
Kako bi preokrenula te negativne trendove i zadržala mlade, Općina Magadenovac nadomak Osijeku ponudila im je 30.000 kuna za kupnju nekretnine.
Liječnici bježe sa sela
– Dosta je napuštenih kuća i jeftine su. Sramota je i reći, za 5000 eura može se kupiti 100 “kvadrata” kuće s povelikom okućnicom. Jeftinije je kod nas građevinsko zemljište nego poljoprivredno. Hektar obradive zemlje je 40.000 kuna – počinje načelnik Stjepan Živković. Za prvu godinu predvidjeli su novac za četiri, pet kuća, oko 150.000 kuna. Zainteresiranih ima, ali problem su banke koje prije daju kredit za obradivu zemlju, nego za kuću. Prvi je kuću u Magadenovcu već kupio i prijavio se za naknadu 25-godišnji Dino Biondić. Svoj novi dom, od 200 “kvadrata”, platio je 12.000 eura, te kaže:
– Ostajem svoj na svome. Pokušao sam posljednjih godinu dana živjeti u Osijeku, ali nisam mogao. Grad mi je poput kaveza.
Inače, u šest općinskih naselja ukupno je 1926 stanovnika, no popis je to iz “davne” 2011. Načelnik vjeruje kako ih je danas barem 200 manje – iseljavaju, ali još je više umrlih. Rođeno je lani 19 beba, a preminula su 34 mještanina. Umirovljenika je gotovo 500. Iz proračuna se izdvaja pak 2000 kuna za svako novorođeno dijete, besplatni su udžbenici osnovnoškolcima, a prijevoz srednjoškolcima.
– Đaci koji ne putuju u školu dobivaju 500 kuna mjesečno za troškove stanovanja. Sve studente stipendiramo s 1000 kuna, neovisno o socijalnom statusu i prosjeku ocjena – navodi načelnik. Zvuči idilično, no ipak – pošta radi tek dva i pol sata na dan, a liječnici se izmjenjuju “kao na traci” jer ne žele ostati na selu...
A koliki je to problem, iskusili su u Čađavici nadomak Slatini. Tamošnja je vlast ponudila 25.000 kuna godišnje pomoći liječniku opće prakse koji bi radio u seoskoj ambulanti i brinuo se o 1500 pacijenata.
– Liječnici nam se vrlo kratko zadržavaju u selu, oko godinu dana, pa nam uvijek šalju zamjene. Htjeli smo stoga stimulirati liječnika koji bi baš radio u našoj ambulanti – govori načelnik Mirko Rončević. Čekaju trenutačno domaću liječnicu, Slatinjanku, koja završava specijalizaciju. Sve nade polažu u nju, a grade i novu ambulantu. Prvo dijete u obitelji u Čađavici daruju s 2000 kuna, drugo s 3000, a treće i svako sljedeće s 5000 kuna. Rođeno je lani 19 djece, a naravno da nisu s tim zadovoljni. Zavapio je nedavno i Stanislav Rebernik, načelnik međimurske Općine Štrigova:
– Ima li smisla raspravljati o smeću ako ga neće imati tko stvarati? Mladi nam odlaze zbog neuređene i besperspektivne države, izjavio je. Njima je 249 mladih odselilo u inozemstvo, “a to je 10 posto stanovništva”.
Zemljište za bagatelu
– Kada odu na fakultet, mladi se uglavnom ne vrate. Razrađujemo paket mjera da se uhvatimo s time ukoštac – najavljuje načelnikov zamjenik Damir Kovačić.
– Subvencionirali bismo mladima i kupnju stare kuće ili zemljišta. Kupili smo parcelu, planiramo još jednu, a bit će to gradilišta na kojima bi obitelji mogle izgraditi kuću. Složili bismo im svu infrastrukturu, dali im zemljište za bagatelu, samo da tu žive – kaže.
No jesu li takvi potezi dostatni za demografski zaokret?
– Svakako nije dovoljno, ali ako dobiju širi lokalni značaj, to je svakako doprinos demografskoj revitalizaciji – komentira prof. dr. sc. Dražen Živić, demograf Instituta Ivo Pilar. No na lokalnoj se zajednici, ističe, i ne mogu očekivati veliki napreci niti one mogu riješiti nacionalne probleme.
Skoro smo kao Švicarska,kao što to Kolinda jednom reče :-)