Objavljujemo specijal o monetizaciji autocesta

Vlada za to nije spremna, a premijer je neupućen

Premijer Zoran Milanović ovih se dana ozbiljno uključio u agitiranje za davanje autocesta u koncesiju pa tako vrlo žustro, želeći se prikazati kao odgovorni predsjednik Vlade, uvjerava u nužnost provedbe tog projekta. A pritom razotkriva svoju neupućenost i u taj projekt i u državne financije. Tako ističe da je dosad 1,2 kune iz cijene litre benzina išlo na otplatu kredita za autoceste.

Kao odgovorni premijer koji je već tri godine u toj fotelji, trebao bi znati da je donedavno 60 lipa iz cijene litre benzina išlo HAC-u pa onda za otplatu kredita, a 60 lipa Hrvatskim cestama. Primjer s lipama samo oslikava koliko je ova vlada ušla stihijski i nespremno u projekt monetizacije dugova za autoceste zbog čega je sad, kad bi taj proces trebalo privesti kraju, zapala u goleme probleme. Umjesto da se javna rasprava provede prije odluke o monetizaciji, ona se provodi, i to ne voljom Vlade, sad kad bi trebalo zaključiti ugovor.

A za to je kriva Vlada i resorni ministar prometa jer su apsolutno netransparentno krenuli u monetizaciju, i to s jasno definiranim ciljem – da se autoceste daju u koncesiju. Angažirali su savjetnike koji su kao izradili neku studiju koja je pokazala da je koncesija najbolje rješenje za problem duga HAC-a i ARZ-a i pritom naveli druge opcije, onako usput, da imaju pokriće za koncesiju. U što će se potrošiti oko tri milijarde eura od koncesije, to još nitko ne zna. Spominju se otplate nepovoljnih kredita, a ostalo bi otišlo u državni proračun. Od četiri milijarde eura duga, nepovoljnih je kredita oko milijardu eura. To znači da će ostale tri milijarde otplatiti porezni obveznici.

Dug cesta ćemo platiti, ostalo su tehnikalije

Nije nimalo slučajno da na njemačkom jeziku ista riječ – schuld – označava i dug i grijeh. U hrvatskom jeziku takva istoznačnost ne postoji, no u slučaju naših autocesta nema nikakve sumnje da su golemi dugovi cestarskih tvrtki tek monetarni izraz brojnih grijeha počinjenih u vrijeme njihove gradnje.

Cijena te cestogradne Sodome i Gomore sada je došla na naplatu, a pokora za počinjene grijehe – bez obzira na to hoće li autoceste biti monetizirane ili ne – bit će teška. Na ovaj ili onaj način dugovi proizašli iz gradnje domaćih autocesta tijekom idućih nekoliko desetljeća građane će koštati na desetke milijardi kuna. Pitanje je samo hoće li se taj novac platiti kreditorima putem kamata za refinanciranje kredita koje Hrvatska trenutačno ne može vratiti ili prepuštajući im buduće prihode autocesta. Pritom ne treba imati dvojbi: i kreditori i koncesionari zapravo su ista ekipa, samo što više nemaju povjerenja da ćemo upravljajući vlastitim resursima moći vratiti ono što smo im dužni.

Pa će onda oni preuzeti upravljanje tim resursima. Takav scenarij nije nacionalna tragedija. Nacionalna tragedija dogodit će se ako ništa iz njega ne naučimo. Hrvati moraju shvatiti kako veliki infrastrukturni projekti nisu mehanizam razvoja, te kako takvi projekti ne služe zato da bi zapošljavali što više ljudi, davali posla domaćoj industriji i generirali gospodarski rast. Infrastruktura temelj je za razvoj privrede i društva, ali da bi takva bila, mora biti što jeftinija, efikasnija i dostupnija. Stoga pravo pitanje nije treba li monetizirati autoceste, već hoćemo li dobivenim novcem ponoviti stare greške na nekim novim projektima.

zanimljivo

Otkrivene šokantne tajne smrti: Ovo je 25 činjenica koje niste znali o umiranju i zagrobnom životu

OBJAVLJENA I SNIMKA

Poznati golman nastradao u prometnoj nesreći, s njim je bila i supruga, manijak ih je doslovce pokosio

Drugačije iskustvo

U jednom našem gradu nalaze se čarobni kameni labirinti: Posjetitelji tvrde da im pružaju unutarnji mir

Instagram gori

Ova lampa zapalila je društvene mreže, a svatko je može imati u svom domu

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu