Vlada Federacije je u nedavno prihvaćenom dokumentu o investiranju u
strateške projekte od novca koji će se dobiti privatizacijom u najvećem
dijelu imala krajnje diskriminacijski odnos prema hrvatskim područjima
u Federaciji, što se najviše ogleda u planovima za gradnju prometnica.
Od ukupno 2,085 milijardi maraka, nešto manje od trećine, više od 600
milijuna maraka, predviđeno je za projekte u većinskim hrvatskim
sredinama.
Raniji nacrti tih dokumenata predviđali su tek mrvice koje nisu
prelazile nekoliko postotaka ukupnog iznosa. To je prvi dokument koji
je strateški izrađen za cijelu Federaciju i koji će uključiti 20
značajnih projekata, čime se ova zemlja, navodi se u dokumentu, nastoji
uklopiti u europski prometni sustav i iskoristiti iskustva Hrvatske i
Slovenije.
"Potrebno je naglasiti da u Bosni i Hercegovini, ako želimo ne zaostati
za susjednim zemljama, moramo pratiti suvremene trendove u prometu.
Pritom je važno iskoristiti iskustva zemalja koje također prolaze kroz
tranzicijsko razdoblje, a uspjele su napraviti velike pomake u sektoru
cestovnog prometa.
Tu se na prvom mjestu podrazumijevaju iskustva Hrvatske i Slovenije. Te
dvije zemlje uspjele su u kratkom razdoblju sagraditi suvremenu mrežu
cesta i autocesta. Zahvaljujući tome dogodio se i porast ekonomskog
rasta, povećali su im se prihodi od turizma, smanjio se broj prometnih
nesreća, približili su se Europskoj uniji", navodi se u tome dokumentu.
Večernji ekskluzivno objavljuje najvažnije projekte koji su predviđeni
za financiranje u oblasti cestogradnje.
Na području Hercegovine predviđena je izrada prometne dokumentacije i
izgradnja brzih cesta koja bi Mostar preko Širokog Brijega i Gruda
povezala s graničnim prijelazom, dalje prema Splitu i spoju na
autocestu A1 u Hrvatskoj. Vrijednost te ceste je 240 milijuna maraka.
Za povezivanje Kupresa preko Livna i graničnog prijelaza te dalje prema
Splitu predviđeno je 130 milijuna maraka. Taj je cestovni pravac od
iznimnog značenja, budući da vlasti Republike Srpske planiraju zapadnim
dijelom toga entiteta do samoga Kupresa graditi cestu, čime bi se
prometno bolje povezale Dalmacija i Slavonija u Hrvatskoj.
Predviđena je gradnja magistralne ceste M6 između Gruda i Ljubuškog do
čvora Zvirovići, na tromeđi općina Čapljina, Čitluk i Ljubuški, koji bi
se s druge strane preko Međugorja i Čitluka povezao s Mostarom. Za taj
svojevrsni prometni trokut bit će izdvojeno 110 milijuna maraka. Pritom
će se u jednom dijelu te regionalne izmještati trasa. Predviđeno je i
da se središnja Bosna kod Kreševa poveže s Hercegovinom preko Prozora i
lokaliteta Varvara, koji se praktičko nalazi nedaleko izvorišta rijeke
Rame.
I dok potpuna izgradnja tih cesta ovisi o tome kada će biti dovršena
projektna dokumentacija, dotle je za ranije predviđene prometne
projekte rok izgradnje tri do četiri godine, nakon što Federacija
privatizira telekom operatere i mostarski Aluminij. Ranijim planom bila
je predviđena izgradnja ceste Stolac - Neum vrijedna 70 milijuna, kao i
obilaznica Široki Brijeg - Mostar - Nevesinje, što bi bila takozvana
južna obilaznica Mostara, za koju se predviđa izdvajanje 39 milijuna
maraka. Financiranje obilaznice Grude predviđeno je sa 8,5 milijuna
maraka, čime bi se izbjeglo sadašnje prometno zagušenje središta te
općine.
Najskuplji projekt koji Federacija najavljuje graditi je autocesta koja
bi Lašvansku dolinu povezala s Donjim Vakufom, za što je ukupno
predviđena gotovo polovica novca, oko 900 milijuna maraka. Za
prometnicu Sarajevo Tuzla predviđa se 290 milijuna maraka.
Najveći bh grad povezao bi se i s Goraždem. Među većim projektima je i
obilaznica Bihać od graničnoga prijelaza Izačić do Orljana, te cesta
Bihać-Bosanska Krupa. U prometnoj studiji planira se i gradnja još
sedam obilaznica, oko Ključa, Bugojna, Donjeg Vakufa, Kalesije, Jajca,
Cazina i Goražda, ukupne vrijednosti 60 milijuna maraka.
EKSKLUZIVNO Najvažniji projekti za financiranje u cestogradnji
