Oni su promijenili svijet. Djelovali su u različitim razdobljima, u raznim područjima, imaju drukčije priče, no svima im je zajedničko jedno – hrvatsko podrijetlo ili činjenica da su rođeni u Hrvatskoj, da su neki ovdje i djelovali, a u konačnici svi su Hrvatsku smatrali svojom domovinom te joj u naslijeđe ostavili veliki ponos. Da bismo ih se prisjetili na način na koji to zaslužuju, Večernji list 12. veljače u Meštrovićevu paviljonu otvara veliku izložbu “Hrvatska svijetu”, i to simbolično u godini kada se obilježava 30 godina hrvatske neovisnosti i 50 godina od Hrvatskog proljeća.
Belušić i brzinomjer
U sklopu izložbe javnosti će se predstaviti impresivnih 38 hrvatskih velikana koji su mijenjali svijet te koji svojom iskrom genijalnosti i kreativnosti i dalje inspiriraju. A koji su to?
– Imena prvih dvanaestero velikana definirali smo uz pomoć stručnjaka još prošle godine, kada je započeo veliki Večernjakov projekt “Hrvati koji su mijenjali svijet”. Tada smo tijekom 12 mjeseci o svakome od njih objavili seriju od deset tekstova u novinama, a potom je izašla i velika knjiga. Pritom nam je nit vodilja bila da predstavimo one koji su uistinu djelovali na svjetskoj razini te da pokažemo svu njihovu širinu. Htjeli smo pokazati da smo kroz povijest bili uspješni u raznim područjima, od znanosti i umjetnosti do književnosti i religije – objašnjava Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista te autor cijelog projekta kao i izložbe čija je kustosica doktorica znanosti Anita Ruso. Upravo je ona originalnom popisu dodala još 26 imena.
– Hrvatska se kroz povijest može pohvaliti nizom važnih osoba, no većina njih djelovala je na lokalnoj ili nacionalnoj razini. To ne znači da su bili manje uspješni, no u ovoj smo izložbi naglasak htjeli staviti na velikane koji su promijenili svijet – kaže Ruso, no ironično je da su možda baš oni javnosti manje poznati. Štoviše, za mnoge se ni ne zna da su bili hrvatskog podrijetla i upravo je zato ova izložba toliko važna.
– Kada sam počela istraživati, ni sama nisam čula za dobar dio ovih velikana, odnosno za njihova postignuća. Osobno mi je najveće iznenađenje bila spoznaja da je jedan Puljanin, Herman Potočnik Noordung omogućio čovjekov put na Mjesec. Fascinantno je da je Werner von Braun pri lansiranju prvog Apolla izjavio novinarima da “bez Potočnika ne bi bilo letova u svemir” – ističe Ruso. I uistinu, Herman Potočnik, koji je djelovao pod pseudonimom Noordung, rođen je u Puli 1892., a smatra se jednim od osnivača moderne astronautike. Otac mu je bio slovenskog podrijetla i bio je general u austrijskoj mornarici, a majka je imala češke korijene. Znanstvenik koji je djetinjstvo proveo u Puli i Mariboru 1929. u Berlinu objavljuje vizionarsku knjigu “Problem vožnje svemirom”, u kojoj je predstavio cijeli niz tehničkih rješenja ispred svoga vremena, a koja su kasnije implementirana i u praksi. Josip Belušić još je jedan Istranin, rođen 1947. u okolici Labina, no ne zna svatko da je upravo on zaslužan za to što danas imamo brzinomjer budući da je 1888. patentirao svoj “velocimeter”.
– Još jedan našijenac zadužio nas je u komunikaciji sa svemirom, a to je Dubrovčanin Marin Getaldić, čija konstrukcija paraboličnog zrcala danas omogućuje komunikaciju za satelitske i svemirske letjelice. Koristi se i za mikrovalni prijenos, radarske antene na tlu i u avionu, bežične WAN/LAN veze – kaže Anita Ruso, koju je fascinirala i zanimljiva životna priča Bračanina Marija Puratića. On se, naime, u SAD-u, kamo je otišao u potrazi za boljim životom, bavio ribolovom. Upoznat s cijelom problematikom toga posla, odlučio je unaprijediti vađenje mreže iz mora te je 1954. patentirao Puratićevo vitlo (Puretic Power Block). Zahvaljujući tome Peru je povećao izvoz plave ribe 300 posto, a o koliko je važnom izumu riječ, svjedoči činjenica da se slika koćarice s Puratićevim vitlom godinama nalazila na kanadskoj novčanici od pet dolara.
Ako se ode dalje u prošlost, treba istaknuti da je dubrovački liječnik iz 17. stoljeća Gjuro Armeno Baglivi jedan od začetnika fibrilarne patologije. Benedikt Kotruljević, koji je također djelovao u Dubrovniku u 15. st., napisao je djelo “Della mercatura et del mercante perfetto”, koje se smatra prvim europskim priručnikom o trgovini i knjigovodstvu, a Rudolf Lovro Josip Steiner bio je utemeljitelj antropozofije početkom 20. st. Tu je i Frane Petrić, koji se smatra jednim od najvećih hrvatskih filozofa, ali i jednim od najvažnijih renesansnih mislilaca uopće.
Začetnik treće smjene
– Posebno su me oduševila djela Slavka Kopača, našeg nedovoljno poznatog umjetnika iz Vinkovaca koji je bio jedan od prvaka pariške likovne scene 50-ih i 60-ih godina te je ostavio golem utjecaj na suvremenike – kaže Ruso te dodaje da do prije nekoliko mjeseci nije znala ni da je Splićanin Antun Lučić otac suvremene naftne industrije. Tu su još i izumitelj Marcel pl. Kiepach, zatim Ivan Blaž Lupis Vukić kao idejni začetnik i pokretač razvoja modernog torpeda, David Schwarz iz Županje, otac ideje o cepelinu, te Ivan Vučetić, hrvatski izumitelj daktiloskopije, a malo je poznato da je otac pape Siksta V bio Hrvat.
Ostali velikani koji će biti predstavljeni na izložbi su Ruđer Bošković, Faust Vrančić, sveti Jeronim, Nikola Tesla, Andrija Štampar, Ivana Brlić-Mažuranić, Andrija Mohorovičić, Ivo Andrić, Julije Klović, Ivan Česmički, Andrija Medulić Schiavone, Milka Trnina, Marko Marulić, Ivan Meštrović, Marko Polo, Zinka Kunc-Milanov, Nikola Šubić Zrinski, Slavoljub Eduard Penkala, Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog, Dora Maar i Mia Čorak Slavenska.
– Većina njih javnosti je već dobro poznata, no mi smo ih odlučili brendirati na poseban, drukčiji način. Zapravo je zbog njihove svestranosti teško ukratko opisati, primjerice, Nikolu Teslu ili Ruđera Boškovića. No mi smo upravo to pokušali napraviti pa je tako Tesla opisan kao “čovjek koji je izumio 21. stoljeće”, dok je Bošković “pionir statike”. Faust Vrančić je “otac aerodinamike”, a Franjo Hanaman, koji je izumio prvu ekonomičnu električnu žarulju s volframovom niti, je “začetnik treće smjene” – objašnjava Damir Kanaet, izvršni producent izložbe.
Milutin Milanković iz Dalja, Josip Pančić iz Novog Vinodolskog