"Nudimo vrhunski lov na medvjeda u Gorskom kotaru u zimskom dijelu lovne sezone od 16. rujna do 15. prosinca. Lov se vrši s dobro izgrađenih visokih zatvorenih čeka u noći, u pravilu u vrijeme punog Mjeseca".
Oglas je to iz trodnevnog aranžmana koji se nudi lovcima po cijeni od 4000 kuna, čemu treba pribrojiti i cijenu ulovljenog trofeja, koja se u slučaju medvjeda od 11.600 do 77.900 kuna za kapitalni trofej. Hrvatska je, uz Bugarsku, jedina članica EU u kojoj je dopušten lov na medvjede koji su, uz divlje svinje, srne, jelene, zečeve i fazane, najveći mamac u lovnom turizmu. No, u lovačkim udrugama diljem države sa sjetom se prisjećaju zlatnih vremena kad im se u 1066 lovišta na 5 milijuna hektara novac slijevao u blagajne.
Ne cvjetaju im ruže
– Prije Domovinskog rata dolazili su nam puni autobusi lovaca iz susjednih država, a sad ih imamo dvojicu. Jedan lovi sitnu, a drugi krupniju divljač. Do rata je lovni turizam cvao, a danas od njega nemamo gotovo nikakve prihode – žali se Dragan Skuhala, predsjednik LD-a Srnjak iz međimurskog Macinca. Strani gost mora prvo od Hrvatskog lovačkog saveza kupiti lovnu iskaznicu koja stoji 400 kuna za cijelu godinu, a domaćinu, lovačkoj udruzi, Hrvatskim šumama ili privatniku, plaća paušalni iznos. U Macincu je to 50 eura na dan. Ovisno o ulovu, plaća i trofeje, za odstrel srednjeg muflona u okolici Bjelovara, primjerice, 24.400 kuna.
– Godišnje izdajemo između 8000 i 9000 iskaznica s kojom strani lovac može dolaziti više puta u kalendarskoj godini. Nije to tako loše. Naravno, nekad je stranih lovaca bilo puno više. Samo je Generalturist u bivšu državu dovozio godišnje 30.000 lovaca – kaže Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza. Ulaskom u EU pojednostavljeno je prenošenje oružja preko granice, no problem su nedostatni smještajni kapaciteti.
Negativna percepcija
– Ministarstvo turizma trebalo bi kreditirati izgradnju malih objekata u ruralnim područjima – ističe.
Strani lovac troši i trostruko više od običnog turista, od 100 do 150 eura dnevno, plus odstrel. Najviše im dolaze Talijani, Nijemci i Austrijanci, a od divljači su najtraženiji jeleni i divlje svinje. Posebna su atrakcija medvjedi. Hrvatska, veli Budor, ima dozvolu za odstrel 150 medvjeda godišnje, a ustrijeli ih se u prosjeku oko 120. Ostalih tridesetak ugiba zbog bolesti i drugog.
– Država bi trebala donijeti strategiju lovnog turizma, ali i pomoći lovcima da se promijeni negativna percepcija koju imaju u dijelu javnosti. To je dokazano visoko profitabilan turistički proizvod koji može donijeti brojne blagodati prostoru u kojem se razvija, a jaz koji pritom nastaje moguće je premostiti odgovornim ponašanjem, kvalitetnim planiranjem razvoja i odgovarajućom promocijom – kaže izv. prof. dr. Oliver Keser s Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
– Tržišne su mogućnosti velike i europska je potražnja u stalnom porastu. Međutim, u Hrvatskoj, koja raspolaže bogatim lovnim resursima i znanjem o lovstvu, nedostaje sustavno obrazovanje u području lovnog turizma te strategija razvoja koja bi sadržavala smjernice za njegov održivi razvoj – smatra. I ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na prošlom je sajmu lova i ribolova u Varaždinu izjavio da su lovni i ruralni turizam jake karte na koje treba igrati.
>>EU zabranjuje kitolov, a Danska ga nadgleda na Ovčjim otocima
>>U Pakracu i Lipiku organizirat će hajku na lisice
Kada nam stranci potamane sve medvjede, Jakovina i njegova partija će vjerojatno odrediti cijenu i za odstrel Hrvata.