Prema najavama iz Pčelarskog saveza Vukovarsko–srijemske županije, u Vinkovcima će 10. i 11. ožujka biti održani 18. Pčelarski dani na kojima će sudjelovati više od 30 izlagača iz Hrvatske i inozemstva koji će predstaviti svoje proizvode, ali i opremu. Biti će ovo prilika i da se, između ostaloga, progovori o stanju u pčelarstvu danas kao i problemima s kojima se pčelari susreću.
- Možemo reći kako je prošla godina bila jedna od lošijih za hrvatske pčelare te da smo se tijekom cijele godine susretali s brojnim problemima. Između ostaloga imali smo problema i s proljetnim mrazevima. Prošla godina je najlošija prosječna godina u proteklih deset godina – rekao je predsjednika Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i dopredsjednika Hrvatskog pčelarskom saveza Stanko Čuljak.
Govoreći o konkretnim brojkama Čuljak je rekao kako je prosječan prinos meda kod pčelara u Vukovarsko–srijemskoj županiji iznosio 39 kilograma po košnici s čime, kako je rekao, nikako ne mogu biti zadovoljni. Pojasnio je kako prag rentabilnosti kod pčelara u Njemačkoj iznosi 63 kilograma meda po košnici što samo govori o rezultatima pčelara s istoka Hrvatske tijekom prošle godine.
Posebno je istakao na problem uvoza meda radi čega se domaći med slabije prodaje. Prema njegovim riječima uvozni med je ispodprosječne cijene pojašnjavajući kako je u Hrvatskoj proizvodnja meda po kilogramu na veliko 35 kuna, a da pčelarima nitko ne nudi niti 20 kuna za med.
- U prosjeku hrvatski pčelari proizvedu tri puta više meda od domaćih potreba tako da nema potrebe za uvozom, a o kvaliteti domaćeg u uvoznog meda da ne govorimo. Međutim, prošle godine uvezeno je više od 2.500 tona meda dok se u Hrvatskoj, u nekoj normalnoj godini, godišnje proizvede od sedam do 10.000 tona – rekao je Čuljak.
Iznio je i podatak da su u Vukovarsko-srijemskoj županiji registrirana 352 pčelara koji raspolažu s 18.200 košnica. Interesantan je i podatak da je broj pčelara od 2019. godine do danas ostao gotovo isti, ali da se u isto vrijeme za četvrtinu povećao broj košnica.
Da mi je znati o cemu razmislja kupac uvoznog secernog sirupa pretenciozno nazvanog med?!